Temeljem članka V. 2 (a) Ustava Bosne i Hercegovine, te temeljem članka 57. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na 31. redovitoj sjednici, održanoj 23. siječnja 2013. godine, usvojilo je:
POSLOVNIK O RADU PREDSJEDNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I
Članak 1.
(Opće odredbe)
1. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo) u okviru svojih ovlaštenja radi sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima, zakonima Bosne i Hercegovine i ovom poslovniku.
2. Predsjedništvo je najviše kolektivno tijelo izvršne vlasti BiH, predstavlja i simbolizira suverenitet Bosne i Hercegovine, a zadatak mu je koordinirati, odnosno usklađivati rad njezinih institucija i braniti interese entiteta, što se odnosi na konstituirajuće narode i sve građane. Nadležnosti Predsjedništva propisane su Ustavom BiH:
a) vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
b) imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika BiH, od kojih
najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorija Federacije BiH;
c) predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama i traženje
članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH
nije član;
d) vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz
suglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora;
e) izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
f) predlaganje godišnjeg proračuna Parlamentarnoj skupštini uz preporuku Vijeća
ministara;
g) podnošenje izvješća o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj
skupštini na njezin zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje;
h) koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u
BiH;
i) vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obnašanje dužnosti koje
mu prenese Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.
3. Predsjedništvo vrši vrhovno zapovjedništvo i kontrolu nad Oružanim snagama BiH sukladno Ustavu BiH i zakonima. Odluke o ovim pitanjima Predsjedništvo donosi konsenzusom.
4. Sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u Sarajevu.
Članak 2.
(Mandat)
1. Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine.
2. Po svršetku neposrednih izbora za članove Predsjedništva i sve dok novoizabrani članovi Predsjedništva ne stupe na dužnosti sukladno članku 4.1. ovog poslovnika, članovi Predsjedništva iz ranijeg saziva obnašaju dužnosti u Predsjedništvu, u okviru tehničkog mandata.
3. Za vrijeme obnašanja tehničkog mandata rad članova Predsjedništva iz ranijeg saziva ograničava se na neophodne aktivnosti, sukladno Ustavu, zakonu i ovom poslovniku.
Članak 3.
(Konstituirajuća sjednica)
1. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz ranijeg saziva zakazuje konstituirajuću sjednicu novoizabranog Predsjedništva, u roku ne dužem od petnaest (15) dana, računajući od datuma potvrde službenih izbornih rezultata od strane Središnjeg izbornog povjerenstva BiH za razinu Predsjedništva.
2. Konstitutirajuća sjednica zakazuje se u sjedištu Predsjedništva u Sarajevu i otvorena je za javnost.
Članak 4.
(Svečana izjava)
1. Za vrijeme konstituirajuće sjednice novoizabrani članovi Predsjedništva zajednički prihvaćaju dužnost, izgovarajući sljedeću svečanu zakletvu u nazočnosti članova Predsjedništva iz ranijeg saziva:
«Ovim se zaklinjem da ću savjesno obnašati datu mi dužnost, poštivati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i temeljne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana».
2. Svaki član Predsjedništva potpisuje tekst svečane izjave.
Članak 5.
(Predsjedanje)
1. Predsjedavanje u novom sazivu Predsjedništva Bosne i Hercegovine po automatizmu preuzima član Predsjedništva prema slijedu rotacije predsjedanja prethodnog saziva Predsjedništva, ukoliko članovi Predsjedništva konsenzusom ne odluče drugačije.
2. Predsjedatelj Predsjedništva biva zamijenjen nakon osam mjeseci, po principu rotacije članova Predsjedništva, sukladno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
POGLAVLJE II - USTROJSTVO PREDSJEDNIŠTVA
Poglavlje A - predsjedatelj
Članak 6.
(Ovlasti predsjedatelja)
Predsjedatelj Predsjedništva:
a) predstavlja Predsjedništvo i Bosnu i Hercegovinu;
b) sudjeluje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Predsjedništva;
c) potpisuje akte nastale temeljem rada Predsjedništva;
d) zastupa usuglašene stavove Predsjedništva o značajnim pitanjima pred
javnosti i pred drugim institucijama u Bosni i Hercegovini i u
inozemstvu, posebice kad tri člana Predsjedništva ne mogu zajednički
nazočiti;
e) inicira raspravu o pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva;
f) brine o primjeni ovog poslovnika;
g) zadužen je za primjenu principa javnosti rada Predsjedništva;
h) prima vjerodajna pisma od diplomatsko-konzularnih predstavnika, poslije
prihvaćanja agremana od Predsjedništva;
i) obavlja i druge zadatke povjerene predsjedatelju, suglasno ovom poslovniku;
j) u obavljanju dužnosti konzultuje se sa druga dva člana Predsjedništva.
Članak 7.
(Vršitelj dužnosti predsjedatelja)
1. U slučaju privremene izočnosti predsjedatelja Predsjedništva, mijenja ga član Predsjedništva koji je sljedeći predsjedatelj prema slijedu rotacije.
2. Ako je predsjedatelj spriječen nazočiti sjednicama, sljedeći predsjedatelj prema slijedu rotacije Predsjedništva, suglasno stavu 1. ovog članka, obnaša sve njegove dužnosti i ovlaštenja, sve dok predsjedatelj ne bude u mogućnosti nastaviti s radom.
Članak 8.
(Plan rada Predsjedništva)
1. Dva tjedna poslije prihvaćanja dužnosti, predsjedatelj Predsjedništva predočava orijentacioni plan rada za vrijeme svoga predsjedanja, suglasno identificiranim prioritetima za rad Predsjedništva, pokušavajući ga usuglasiti sa Programom rada Vijeća ministara i Programom rada Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo će nastojati konsenzusom usvojiti program rada.
2. U planu rada obvezno su sadržane točke dnevnih redova za naredne sjednice koje je već sazvao predsjedatelj u prethodnom sazivu, kao i bilo koji drugi akt Predsjedništva za koji je, zakonima Bosne i Hercegovine, naznačen krajnji rok.
3. Također, u planu rada mogu biti sadržane točke predložene na inicijativu predsjedatelja, točke koje su predložene od ostalih članova Predsjedništva, te točke predložene od drugih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta.
4. Sve administrativne, tehničke, stručne i druge poslove prigodom predočavanja i usvajanja plana rada za potrebe Predsjedništva priprema i obrazlaže glavni tajnik s nadležnim službama Tajništva.
Poglavlje B - članovi Predsjedništva
Članak 9.
(Ovlaštenja članova u radu Predsjedništva)
1. Svi članovi Predsjedništva, u sklopu rada Predsjedništva, podjednako su nadležni za:
a) davanje doprinosa tijekom utvrđivanja programa rada Predsjedništva, a to čine dostavljanjem točaka koje treba uključiti u plan rada Predsjedništva i u dnevne redove sjednica;
b) sudjelovanje u radu Predsjedništva, tako što nazoče sjednicama, kandidiraju diplomatsko-konzularne i druge međunarodne predstavnike, te dužnosnike i službenike u institucijama Bosne i Hercegovine, suglasno ovlaštenjima Predsjedništva, potom intervencijama u raspravama, čime doprinose postupku odlučivanja suglasno ovom poslovniku;
c) predstavljanje i zajedničko, dakle skupno, zastupanje Predsjedništva i njegovih stavova, i to spram javnosti i drugih domaćih i inozemnih institucija;
d) obavljanje drugih zadataka povjerenih članu Predsjedništva ovim poslovnikom.
2. Svi članovi Predsjedništva svoje dužnosti iz prethodnog stava obnašaju suglasno procedurama predviđenim za aktivnosti Predsjedništva, a utvrđenim ovim poslovnikom.
Članak 10.
(Ovlaštenja članova Predsjedništva)
1. Svi članovi Predsjedništva su takođe, po prirodi svoje dužnosti, zaduženi za:
a) proglašenje neke odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritorij sa kojega je izabran;
b) pokretanje sporova pred Ustavnim sudom BiH;
c) obavljanje drugih zadataka povjerenih članu Predsjedništva temeljem zakona Bosne i Hercegovine.
Članak 11.
(Izočnost člana Predsjedništva)
1. Ako je član Predsjedništva privremeno spriječen u obnašanju svojih ovlasti, odredit će člana svojega ureda koji će ga predstavljati na sjednicama. U slučaju da to nije moguće, mijenjat će ga predstojnik njegovoga ureda.
2. Ovlašteni predstavnik se može izjašnjavati u ime izočnog člana Predsjedništva, ali nema pravo glasovati.
Članak 12.
(Imunitet članova Predsjedništva)
Svi članovi Predsjedništva za vrijeme obnašanja svojih dužnosti uživaju imunitet sukladno zakonima Bosne i Hercegovine.
Drugi dio - Uredi članova Predsjedništva BiH
Članak 13.
(Funkcija ureda)
Ured člana Predsjedništva politički, stručno i tehnički, podupire člana Predsjedništva u obnašanju njegovih kolektivnih i pojedinačnih ovlasti.
Članak 14.
(Ustrojstvo ureda)
1. Svi članovi Predsjedništva, suglasno potrebama, vlastitim aktom organiziraju urede. Taj dokument glavni tajnik dostavlja ostalim članovima Predsjedništva i njihovim uredima na uvid.
2. Svi članovi Predsjedništva mogu za organiziranje svojih ureda računati s istim iznosom sredstava iz Proračuna, što utvrđuje Predsjedništvo početkom svake proračunske godine. Tajništvo temeljem uputstva dobijenog od članova Predsjedništva, poduzima potrebne radnje za korištenje financijskih sredstava.
Članak 15.
(Predstojnik ureda)
Predstojnik ureda upravlja uredom i za svoj rad odgovara članu Predsjedništva.
Članak 16.
(Uposleni u uredu)
1. Radna mjesta u uredu popunjavaju se imenovanjem, sklapanjem ugovora o radu, ugovora o djelu ili temeljem potvrđenog dobrovoljnog angažovanja.
2. Za radna mjesta unutar ureda, popunjena sklapanjem ugovora o radu i ugovora o djelu, naknade su osigurane u Proračunu Predsjedništva.
3. Sva ostala radna mjesta popunjavaju se temeljem potvrđenog dobrovoljnog angažmana.
Članak 17.
(Upošljavanje u uredima)
1. Svaki član Predsjedništva, suglasno potrebama i pravilima koja usvoji Predsjedništvo, upošljava ili angažira osoblje u svoj ured.
2. Odmah po upošljavanju ili angažiranju uredskog osoblja, član Predsjedništva daje glavnom tajniku uputstva u svezi sa sklapanjem ugovora o radu, ugovora o djelu ili potvrdu dobrovoljnog rada.
POGLAVLJE III - SJEDNICE PREDSJEDNIŠTVA
Prvi dio - sazivanje sjednica
Poglavlje A - vrijeme i mjesto
Članak 18.
(Dinamika)
1. U pravilu, Predsjedništvo održava redovitu sjednicu jednom u 14 dana.
2. Na dan održavanja, a prije početka redovite sjednice Predsjedništva, članovi Predsjedništva održavaju međusobne konzulacije.
3. Predsjedništvo se takođe, ovisno o potrebi, može sastati na izvanrednoj sjednici, suglasno članku 23. ovog poslovnika.
Članak 19.
(Mjesto)
1. Redovite i izvanredne sjednice Predsjedništva održavaju se u Sarajevu, u prostorijama Predsjedništva, ako se ne donese odluka o odvijanju sjednice na drugom mjestu.
2. Ako član Predsjedništva ne može fizički nazočiti sjednici, njegovo sudjelovanje se osigurava telekomunikacijskim sustavima.
Poglavlje B - redovite sjednice
Članak 20.
(Sazivanje redovite sjednice)
1. Predsjedatelj šalje pisani poziv za sjednicu preko glavnog tajnika ostalim članovima Predsjedništva, i to najkasnije sedam dana prije održavanja redovite sjednice Predsjedništva.
2. U pozivu za sjednicu sadržan je predloženi dnevni red i u njemu se određuju vrijeme i mjesto održavanja sjednice.
Članak 21.
(Dnevni red redovite sjednice)
1. Pripremanje dnevnog reda redovite sjednice počinje onda kad predsjedatelj, po glavnom tajniku, ostalim članovima Predsjedništva dostavi pisanu obavijest o predloženom dnevnom redu sjednice. U definiranju dnevnog reda predsjedatelju pomaže glavni tajnik.
2. Svi članovi Predsjedništva imaju pravo dodavati nove točke na predloženi dnevni red. Dostavljaju ih predsjedatelju u pisanoj formi, po glavnom tajniku.
3. Po prijemu svih dostavljenih točaka, suglasno stavu 2. ovog članka, predsjedatelj bez odlaganja sastavlja dnevni red redovite sjednice, unoseći točke u prvobitni prijedlog i informirajući ostale članove Predsjedništva. O rasporedu točaka dnevnog reda odluku donosi predsjedatelj.
4. Na početku redovite sjednice svaki član Predsjedništva može predložiti izmjene dnevnog reda, limitirane na sljedeće slučajeve:
a) brisanje točaka, osim obveznih točaka dnevnog reda,
b) dodavanje novih točaka koje se tiču posebnih okolnosti.
5. Predsjedništvo odlučuje o svakoj izmjeni dnevnog reda većinskim glasovanjem. Ako nema izmjena, predsjedatelj će konstatirati da je dnevni red usvojen.
6. Obvezne točke dnevnog reda su one točke koje su prošle proceduru sukladno zakonima i drugim propisima kao i ovim poslovnikom.
Članak 22.
(Materijali za redovite sjednice)
1. Materijali za točke o kojima će se raspravljati tijekom redovite sjednice dostavljaju se, po pravilu, istodobno s predočavanjem prijedloga za uvrštavanje neke točke u dnevni red.
2. Nakon prijema materijala glavni tajnik ih odmah distribuira članovima Predsjedništva. Materijali nisu dostupni javnosti, osim ako Predsjedništvo ne odluči suprotno.
3. Materijali za sjednice treba da sadrže varijantu općeg ili pojedinačnog akta u obliku podobnom za donošenje, ako se radi o aktima koje donosi Predsjedništvo, odnosno u obliku prijedloga ako je Predsjedništvo predlagač akta. Prijedlozi akta koje donosi Predsjedništvo moraju biti obrazloženi. Obrazloženje obvezno sadrži pravnu utemeljenost (ustavno ili zakonsko) za donošenje konkretnog akta. Predsjedništvo putem svojih radnih tijela utvrđuje sadržaj obrazloženja prijedloga akta - ako je samo njegov predlagač.
4. Glavni tajnik Predsjedništva utvrđuje da li su materijali za sjednice sačinjeni sukladno prethodnom stavu, a ako nisu, traži od predlagača da to uradi.
Poglavlje C - izvanredne sjednice
Članak 23.
(Sazivanje izvanredne sjednice)
1. Predsjedatelj saziva izvanrednu sjednicu Predsjedništva dostavljajući odgovarajuću obavijest ostalim članovima Predsjedništva po glavnom tajniku, najmanje 24 sata unaprijed.
2. U obavijesti je sadržan dnevni red, a u njoj su naznačeni vrijeme i mjesto održavanja sjednice.
3. Svaki član Predsjedništva može zahtjevati održavanje izvanredne sjednice Predsjedništva. Predsjedatelj obvezno saziva izvanrednu sjednicu na zahtjev člana Predsjedništva.
Članak 24.
(Dnevni red izvanredne sjednice)
1. Dnevni red izvanredne sjednice u pravilu sadrži samo jednu točku, koju utvrđuje i dostavlja predsjedatelj u pisanom obliku, a u posebnim okolnostima može imati i više točaka.
2. Dnevni red izvanredne sjednice se prihvaća bez glasovanja na početku sjednice, osim ako izvanredna sjednica ima više točaka kada se glasuje o dnevnom redu
Članak 25.
(Materijali za izvanredne sjednice)
Materijali za izvanrednu sjednicu dostavljaju se, u pravilu, istodobno sa slanjem poziva za sjednicu ili najkasnije do početka sjednice.
Drugi dio - Odvijanje sjednice
Poglavlje A - nazočnost i odvijanje sjednice
Članak 26.
(Odnosi spram javnosti)
1. Sjednice Predsjedništva nisu otvorene za javnost, osim ako Predsjedništvo ne donese suprotnu odluku.
2. Poslije sjednice Predsjedništva organizira se konferencija za novinare ili izdaje priopćenje za javnost, osim ako Predsjedništvo ne odluči drugačije.
Članak 27.
(Nazočnost sjednicama)
1. Glavni tajnik mora nazočiti sjednici do njezinog svršetka. Ako Predsjedništvo ne odluči drugačije, može mu asistirati osoblje njegovog ureda.
2. Sjednicama također nazoče zamjenici glavnog tajnika, predstojnik Odjela za odnose s javnošću, odnosno i drugi predstojnici odjela, u ovisnosti od tematike točaka dnevnog reda, ukoliko Predsjedništvo ne odluči drugačije. Ostalo osoblje Tajništva nazoči sjednicama ako to zahtijeva Predsjedništvo.
3. Uredsko osoblje nazočno je na sjednicama ako to zahtijeva član Predsjedništva.
4. Sa svrhom dobavljanja informacija ili stručnog mišljenja, Predsjedništvo može inzistirati na nazočnosti drugih osoba sjednicama. Predsjedništvo može pozvati goste da nazoče sjednicama kao dio protokola.
Članak 28.
(Kvorum za sjednicu)
1. Sjednicu Predsjedništva nije moguće održati ako fizički nisu nazočna najmanje dva člana Predsjedništva.
2. Član Ureda koji predstavlja člana Predsjedništva suglasno članku 11. 1. ovog poslovnika, ne uzima se u obzir prigodom utvrđivanja kvoruma.
Članak 29.
(Odvijanje sjednice)
1. Predsjedatelj otvara sjednicu utvrđivanjem dnevnog reda, suglasno članku 21.4.
2. Nakon utvrđivanja dnevnog reda, predsjedatelj predočava točke i otvara raspravu po redoslijedu točaka. O svakoj točki dnevnog reda raspravlja se prije donošenja odluke. Nakon okončanja rasprave predsjedatelj formulira zaključke po pojedinim točkama i predlaže Predsjedništvu njihovo usvajanje. U formuliranju točaka pomažu mu glavni tajnik i njegove službe.
3. Izvjestitelj za pojedine točke dnevnog reda sjednice Predsjedništva u pravilu je rukovoditelj institucije nadležne za točku dnevnog reda. Ako nazočnost rukovoditelja, iz opravdanih razloga, nije moguće, izvjestitelj može biti njegov izravni zamjenik ili pomoćnik.
4. Ako se za to ukaže potreba, Predsjedništvo može, nakon okončanja rasprave, a prije usvajanja zaključka po pojedinoj točki dnevnog reda, odrediti pauzu radi utvrđivanja sadržaja zaključka.
5. Ako je potrebno, predsjedatelj može odložiti sjednicu za najduže 48 sati u odnosu na postignuti dogovor.
Poglavlje B - dokumenti sa sjednice
Članak 30.
(Zapisnik sa sjednice)
1. Zapisnik sa sjednice sadrži podatke i informacije o održanoj sjednici. U zapisnik se unosi cjelokupan sadržaj odluka koje se donose na sjednici.
2. Glavni tajnik Predsjedništva zadužen je i odgovoran za izradu zapisnika, počevši od utvrđivanja sadržaja radnog teksta do njegovog konačnog oblika.
3. U sadržaj zapisnika sa sjednice naročito se unose:
a) datum i vrijeme odvijanja sjednice;
b) mjesto odvijanja sjednice;
c) imena i dužnosti nazočnih;
d) točke o kojima se raspravljalo;
e) glasovanje
f) usvojene odluke;
g) izdvojeno mišljenje člana Predsjedništva po pojedinoj točki dnevnog reda, što se ne ograničava samo na navode o povredi Ustava, Zakona ili ovog poslovnika;
4. Radni tekst zapisnika sa sjednice Predsjedništva, uključujući zaključke o pojedinim točkama dnevnog reda održane sjednice, dostavlja se članovima Predsjedništva, odnosno njihovim uredima dan poslije odvijanja sjednice.
5. Članovi Predsjedništva, odnosno njihovi uredi, izjašnjavaju se o radnom tekstu zapisnika, odnosno o autentičnosti i ispravnosti sadržaja zaključaka ili odluka o pojedinim točkama dnevnog reda održane sjednice, dan poslije prijema istih.
6. Dan nakon prijema radnog teksta zapisnika održane sjednice, ako ne bude osporen sadržaj pojedine odluke ili zaključka - stavljanjem primjedbi na zapisnik, smatra se da je sadržaj donesenih odluka i zaključaka konačno utvrđen i pristupa se njihovoj izradi. Njih potpisuje predsjedatelj, ovjeravaju se propisanim pečatom i zavode u knjigu djelovodnog protokola.
7. Usvojeni zapisnik održane sjednice potpisuje predsjedatelj a glavni tajnik ga parafira. Izvornik zapisnika čuva se sa originalima materijala za sjednicu Predsjedništva u Pismohrani Predsjedništva. Glavni tajnik, uz materijale za slijedeću sjednicu Predsjedništva, dostavlja članovima Predsjedništva presliku zapisnika sa prethodno održane sjednice - ovjerenu pečatom Predsjedništva.
Članak 31.
(Zvučni snimak sa sjednice i njegov transkript)
1. Zvučni snimak sa sjednice i njegov transkript samo su informativne prirode. Obveza glavnog tajnika je pravljenje, čuvanje i pohrana zvučnog zapisa u digitalnom formatu i njegovog transkripta.
2. Zvučni snimak i transkript zvučnog snimka ostavljaju se i čuvaju u Pismohrani Predsjedništva. Dostupni su javnosti sukladno odredbama Zakona o arhivskoj građi BiH i Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, ako Predsjedništvo ne odluči drukčije sukladno Zakonu o zaštiti tajnih podataka BiH ili nekom drugom zakonu.
POGLAVLJE IV - DOKUMENTI I AKTIVNOSTI PREDSJEDNIŠTVA
Prvi dio - dokumenti Predsjedništva
Članak 32.
(Dokumenti Predsjedništva)
1. U obavljanju svojih aktivnosti Predsjedništvo donosi slijedeće opće i pojedinačne akte:
a) odluke vezane za ovlasti u domenu vanjske politike;
b) odluke u oblasti obrane BiH;
c) prijedloge zakona poslane Parlamentarnoj skupštini;
d) potvrde odluka Parlamentarne skupštine vezanih za državne simbole;
e) imenovanja državnih dužnosnika;
f) postavljenja državnih dužnosnika;
g) svjedočanstvo o potpisivanju ili potpisane memorandume o razumijevanju između dvaju bosanskohercegovačkih entiteta;
h) Poslovnik o radu Predsjedištva, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Tajništva i sistematizaciju radnih mjesta, te druga pravila vezana za rad i unutarnje ustrojstvo Predsjedništva;
i) druge akte iz svog ovlaštenja.
2. U obavljanju svojih aktivnosti Predsjedništvo također usvaja deklarativne akte poput:
a) mišljenja vezanih za svoju aktivnost i to kao posrednik unutar i između institucija BiH;
b) deklaracija upućenih drugim tijelima ili javnosti.
c) ostalih akata koje Predsjedništvo ocijeni odgovarajućim
3. Predsjedništvo u izvršavanju svojih ovlasti utvrđuje:
a) Preporuke za donošenje zakona ili drugih akata koji se upućuju VMBiH i PSBiH;
b) prijedloge drugih općih i pojedinačnih akata u izvršavanju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti.
Članak 33.
(Pravosnažnost akata)
1. Službeni akti Predsjedništva su oni koje potpiše predsjedatelj.
2. Glavni tajnik ovjerava ih službenim pečatom Predsjedništva.
Članak 34.
(Objavljivanje i notificiranje)
1. Normativne akte, suglasno članku 32.stavak 1. a), f), g), h) i ako je potrebno i), glavni tajnik odmah poslije potpisivanja, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata, šalje Službenom glasniku BiH na objavljivanje. Akti postaju pravosnažni osmog dana od dana objavljivanja, ako nije drukčije određeno.
2. Drugi normativni i deklarativni akti proizvode dejstvo po njihovom dostavljanju relevantnim osobama ili vlastima prema uputstvima i rokovima dobijenim od Predsjedništva, ne objavljuju se u Službenom glasniku BiH, osim ako Predsjedništvo ne odluči drugačije.
Drugi dio - Aktivnosti Predsjedništva vezane za potvrđivanje državnih simbola
Članak 35.
(Državni simboli)
1. Predsjedništvo potvrđuje simbole Bosne i Hercegovine, nakon što Parlamentarna skupština odluči o njima.
Ako je Predsjedništvo potvrdi konsenzusom, odluka Parlamentarne skupštine postaje pravosnažna. U suprotnom, Predsjedništvo od Parlamentarne skupštine zahtijeva ponovno razmatranje njezine odluke.
Članak 36.
(Povjerenstvo za zaštitu nacionalnih spomenika)
1. Predsjedništvo konsenzusom imenuje pet članova Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, ustanovljene Aneksom VIII. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
2. Prije imenovanja, tri člana Predsjedništva mogu se konzultirati sa:
a) članovima Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika u odlasku
b) resornim ministrima u Vladi Republike Srpske;
c) resornim ministrima u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i njezinim internim strukturama;
d) sa ministrima u Vijeću ministara.
3. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o imenovanju pet članova Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika. Ako se ne postigne konsenzus, metoda glasovanja, suglasno članku 38. stavak 4, primjenjivat će se na svakog članka Povjerenstva koji treba biti imenovan.
Treći dio - aktivnosti Predsjedništva spram institucija BiH
Poglavlje A - aktivnosti vezane za Parlamentarnu skupštinu
Članak 37.
(Odnosi s Parlamentarnom skupštinom)
Odnosi Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH ustrojeni su Ustavom, zakonima BiH, Poslovnikom Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i ovim poslovnikom.
Članak 38.
(Imenovanje predsjedatelja Vijeća ministara)
1. Predsjedništvo dostavlja Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ime predsjedatelja Vijeća ministara na potvrđivanje, u okviru propisanog roka i u slučajevima koji su utvrđeni Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine.
2. Prije imenovanja, Predsjedništvo može započeti konzulacije sa:
a) predsjedateljem i zamjenicima predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;
b) predstavnicima političkih partija koje participiraju u Zastupničkom domu PSBiH, počevši od najbrojnije zastupljene partije, kao i sa eventualnim koalicijskim partnerima koji participiraju u Zastupničkom domu PSBiH, odnosno skupinom poslanika koja predoči parlamentarnu većinu.
3. Nakon konzulacija, predsjedatelj saziva izvanrednu sjednicu, čiji dnevni red uključuje samo jednu točku: glasovanje o imenovanju predsjedatelja Vijeća ministara. Predsjedništvo ne može nastaviti postupak imenovanja sve dok ne budu ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonima BiH. Nakon ispunjenja navedenih uvjeta iz zakona, prijedlog za imenovanje dostavlja se Povjerenstvu za pripremu izbora Vijeća ministara Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
4. U postupku imenovanja svaki član Predsjedništva može predložiti jedno ime. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o imenovanju predsjedatelja Vijeća ministara. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu imenovati predsjedatelja.
Glavni tajnik šalje ime predsjedatelja Vijeća ministara Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na odobravanje. Tri člana Predsjedništva nazoče sjednici Zastupničkog doma na kojoj se razmatra imenovanje.
Ako Dom ne prihvati ime, odnosno ne potvrdi odluku Predsjedništva o imenovanju predsjedatelja Vijeća ministara, Predsjedništvo u roku od osam (8) dana imenuje drugog predsjedatelja Vijeća ministara.
Članak 39.
(Raspuštanje Doma naroda)
1. Predsjedništvo može raspustiti Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, uključujući slučajeve promjene parlamentarne većine.
a) u Narodnoj skupštini Republike Srpske;
b) u Bošnjačkom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine;
c) u Hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Prije raspuštanja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, tri člana Predsjedništva zajednički mogu započeti sedmodnevne konzulacije sa:
a) Predsjedateljem i zamjenicima predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zajedno;
b) Predsjedateljem i zamjenicima predsjedatelja Narodne skupštine Republike Srpske;
c) Predsjednicima zastupničkih klubova u Narodnoj skupštini Republike Srpske, počevši s najstarijim;
d) Predsjedateljem i zamjenicima predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zajedno;
e) Predstavnicima Bošnjačkog i Hrvatskog kluba Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, počevši od najstarijeg.
3. Nakon konzulacija, i u svakom slučaju ne kasnije od tjedan dana od početka, predsjedatelj saziva izvanrednu sjednicu. Dnevni red izvanredne sjednice sadrži samo jednu točku dnevnog reda: odluku o raspuštanju Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
4. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o raspuštanju Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu raspustiti Dom.
Članak 40.
(Prijedlog godišnjeg proračuna institucija BiH)
1. Predsjedništvo dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH Prijedlog proračuna inastitucija BiH i međunarodnih obveza institucija BiH, na preporuku Vijeća ministara.
2. Prije dostavljanja prijedloga, Predsjedništvo može izvršiti konzulacije sa predsjedateljem Vijeća ministara i ministrom za financije i trezor institucija Bosne i Hercegovine, kao i sa premijerima i ministrima financija entiteta i Distrikta Brčko.
3. Nakon konzulacija i u svakom slučaju ne kasnije od sedam dana od početka, predsjedatelj saziva izvanrednu sjednicu, čiji dnevni red sadrži samo jednu točku: donošenje odluke o Prijedlogu zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH.
4. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o Prijedlogu zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH. Ukoliko se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu donijeti prijedlog.
Poglavlje B - aktivnosti vezane za Vijeće ministara
Članak 41.
(Odnosi spram Vijeća ministara)
Odnosi Predsjedništva i Vijeća ministara BiH ustrojeni su Ustavom BiH, zakonima BiH i ovim poslovnikom.
Članak 42.
(Odluke vezane za sferu vanjskih poslova)
1. Predsjedništvo nastoji konsenzusom usvojiti odluke vezane za:
a) vođenje vanjske politike;
b) imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika Bosne
i Hercegovine;
c) predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim, odnosno
europskim organizacijama i institucijama, ili bilo koji zahtjev za članstvo
u njima;
d) pregovore, otkaz i ratificiranje ugovora Bosne i Hercegovine;
e) provedbe odluka Parlamentarne skupštine.
2. U slučaju nepostizanja konsenzusa tijekom prve sjednice na kojoj se odluka razmatra, predsjedatelj uvrštava ovo pitanje u dnevni red iduće sjednice kao obveznu točku. Ako se ponovo ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak usvajaju odluku, koja postaje pravosnažna 72 sata nakon svršetka sjednice na kojoj je usvojena i ukoliko se ne dogodi, proglašenje iz stavka 3. ovog članka.
3. U 72-satnom roku od svršetka sjednice na kojoj je usvojena odluka iz prethodnog stavka, član Predsjedništva koji nije suglasan može je proglasiti destruktivnom za vitalni entitetski interes, odnosno za teritorij s kojega je izabran. Proglašenje se u pisanoj formi dostavlja glavnom tajniku, koji ga odmah distribuira ostalim članovima Predsjedništva i upućuje ga u ovlašteno entitetsko tijelo. Ovlaštena tijela za to su:
a) Narodna skupština Republike Srpske, ako je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske donio proglašenje;
b) Bošnjački klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ako je bošnjački član Predsjedništva donio proglašenje;
c) Hrvatski klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko je hrvatski član Predsjedništva donio proglašenje.
4. Glavni tajnik ostvaruje kontakte s ovlaštenim entitetskim tijelom, kako bi članovi Predsjedništva nazočili sjednici sazvanoj s namjerom razmatranja proglašenja. Tijekom sjednice, član Predsjedništva predočava entitetskom tijelu svoje argumente za ili protiv upućenog proglašenja. Ako dvotrećinska većina uključenih u enetitetsko tijelo potvrdi upućeno proglašenje u 240-satnom roku od upućivanja, odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.
Članak 43.
(Provedba dužnosti prenesenih od Parlamentarne skupštine)
1. Predsjedništvo obnaša ostale dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
2. U provedbi takvih dužnosti Predsjedništvo odlučuje konsenzusom. U slučaju imenovanja, metoda glasovanja iz članka 38. stavak 4 primijenit će se ako konsenzus nije postignut.
Poglavlje C - savjetnik Predsjedništva BiH za vojna pitanja
Članak 44.
Načelnik zajedničkog štaba OSBiH je po dužnosti savjetnik Predsjedništva za vojna pitanja.
Poglavlje D - aktivnosti vezane za Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Članak 45.
(Odnosi s Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine)
Odnosi Predsjedništva i Ustavnog suda BiH ustrojeni su Ustavom BiH i zakonima BiH.
Članak 46.
(Zajedničko predočavanje predstavki Ustavnom sudu)
1. Članovi Predsjedništva mogu jednoglasno odlučiti da zajednički obnašaju svoja ovlaštenja kada je riječ o predočavanju predstavki Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
2. U svezi sa stavom 1., predsjedatelj je formalno nadležan za predočavanje predstavki Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Članak 47.
Svaki član Predsjedništva može pokrenuti spor pred Ustavnim sudom BiH.
Poglavlje E - aktivnosti u svezi sa Središnjom bankom BiH
Članak 48.
(Odnosi sa Središnjom bankom BiH)
Odnosi Predsjedništva i Središnje banke BiH ustrojeni su Ustavom BiH, zakonima BiH i odredbama ovog poslovnika.
Članak 49.
(Imenovanje Upravnog odbora Središnje banke)
1. Predsjedništvo konsenzusom imenuje članove Upravnog odbora Središnje banke.
2. Prije imenovanja, Predsjedništvo može započeti konzulacije sa:
a) upraviteljem Središnje banke Bosne i Hercegovine u odlasku;
b) odlazećim članovima Upravnog odbora Središnje banke Bosne
i Hercegovine, počevši od najstarijeg;
c) predsjedateljem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine;
d) ministrom za financije i trezor institucija Bosne i Hercegovine;
e) premijerom Republike Srpske i premijerom Federacije Bosne
i Hercegovine, počevši od najstarijeg.
Četvrti dio - Aktivnosti vezane za entitete
Članak 50.
(Međuentitetska koordinacija)
1. U namjeri osiguranja međuentitetske koordinacije o pitanjima koja nisu u nadležnosti države Bosne i Hercegovine Predsjedništvo može pozvati entitete da nazoče konferenciji. Konferencija može rezultirati potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju.
2. Na konferenciji o suradnji predsjeda predsjedatelj Predsjedništva, a dopredsjedaju ostala dva člana Predsjedništva, uz nazočnost i:
a) relevantnih dužnosnika iz entiteta, koje odrede njihove vlade,
b) relevantnih dužnosnika institucija Bosne i Hercegovine, koje odredi Vijeće ministara,
c) relevantnih dužnosnika međunarodnih institucija i diplomatskih misija, u funkciji konzulanata.
Članak 51.
(Memorandum o razumijevanju)
1. Temeljem donesenih zaključaka, odnosno temeljem Memoranduma o razumijevanju, Konferencija o sadržaju može rezultirati obvezom entiteta i njihovih unutarnjih odjela za poduzimanje paralelnih aktivnosti ili za osnutak institucija koje će biti zadužene za obavljanje spomenutih aktivnosti u njihovo ime.
2. Predsjedatelj svjedoči svojim potpisom o sadržaju Memoranduma koji potpisuju ovlašteni predstavnici entiteta.
Peti dio -Aktivnosti Predsjedništva vezane za interna pravila
Članak 52.
(Interna pravila)
Predsjedništvo predlaže i konsenzusom usvaja: Poslovnik o radu Predsjedništva, Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Tajništvu Predsjedništva, kao i sve druge interne pravilnike ili njihove izmjene.
Članak 53.
(Proceduralne odluke)
Predsjedništvo do usvajanja završnog akta prostom većinom donosi sve interne odluke, ako ovim poslovnikom nije drugačije propisano.
Članak 54.
(Izvješće o izdacima)
1. Na svršetku svake proračunske godine, sukladno zakonu, odnosno kada se to zahtjeva, Predsjedništvo predočava izvješće o izdacima Parlamentarnoj skupštini.
2. Glavni tajnik je odgovoran za pripremu izvješća. Predsjedništvo nastoji konsenzusom usvojiti izvješće, a ukoliko to nije moguće, onda prostom većinom.
POGLAVLJE V
Strukture za potporu rada Predsjedništva
Članak 55.
(Tajništvo Predsjedništva)
1. Tajništvo je administrativno-tehnička i stručna služba Predsjedništva koja pruža podršku i omogućava nesmetan i učinkovit rad i djelovanje članova Predsjedništva i njihovih ureda, uz zakonito, transparentno, ekonomično, javno i nepristrasno obavljanje poslova i zadataka u nadležnosti Tajništva.
2. Tajništvo obavlja stručne, administrativne, tehničke, organizacijske, financijske, informativne, i sve druge poslove utvrđene ovim poslovnikom i zakonima BiH, ili po nalogu članova Predsjedništva za vrijeme obnašanja njihovih kolektivnih i individualnih dužnosti, odnosno predstojnika njihovih ureda, a kojima se osigurava nesmetano funkcioniranje Predsjedništva.
3. Tajništvom rukovodi glavni tajnik koji operativno upravlja i koordinira radom Tajništva, pri čemu je dužan da postupa po nalozima članova Predsjedništva, i za svoj rad odgovara članovima Predsjedništva.
4. Glavni tajnik ima dva zamjenika. Glavni tajnik i njegovi zamjenici ne mogu biti pripadnici istih konstituirajućih naroda. Predsjedništvo konsenzusom imenuje i razrješava glavnog tajnika i njegove zamjenike.
5. Glavni tajnik i njegovi zamjenici imenuju se na period od četiri (4) godine.
6. Organizacija, djelokrug rada i sva ostala pitanja koja se tiču Tajništva Predsjedništva, a koja nisu regulirana ovim poslovnikom uredit će se Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Tajništva. Pravilnik o unutarnoj organizaciji Tajništva i plan sistematizacije radnih mjesta konsenzusom usvaja Predsjedništvo.
Članak 56.
(Ustrojstvo Tajništva)
1. U Tajništvu postoji Ured glavnog tajnika i njegovih zamjenika, i šest (6) temeljnih organizacijskih jedinica (odjela):
a) Ured glavnog tajnika (u daljem tekstu: Ured) i njegovih zamjenika, u čijem sastavu je i Odjel za sjednice Predsjedništva.
b) U Tajništvu se organiziraju temeljne organizacijske jedinice - odjeli:
1. Odjel za normativno-pravne poslove;
2. Odjel za opće i zajedničke poslove;
3. Odjel za ekonomsko-financijske poslove;
4. Odjel za javne nabave i logistiku;
5. Odjel za protokolarne poslove i
6. Odjel za odnose sa javnošću.
2. Predsjedništvo temeljem prijedloga jednog ili više članova Predsjedništva konsenzusom usvaja Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Tajništva i Plan sistematizacije radnih mjesta u Tajništvu, uređujući organizaciju, djelokrug rada i sva druga pitanja neregulirana ovim poslovnikom.
Članak 57.
(Glavni tajnik)
1. Glavni tajnik operativno upravlja i rukovodi radom Tajništva i koordinira rad sa odjelima kao temeljnih organizacijskim jedinicama, brine o pripremi sjednica Predsjedništva, što podrazumijeva dostavljanje dnevnog reda, snimanje tijeka diskusije, te sastavljanje zapisnika. Neposredno rukovodi Odjelom za sjednice Predsjedništva, a sa svoja dva zamjenika koordinira ostalim odjelima u Tajništvu. Odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala u Tajništvu. Glavni tajnik je dužan da postupa po nalozima članova Predsjedništva, te za svoj rad odgovara članovima Predsjedništva sukladno Poslovniku Predsjedništva.
2. U rukovođenju radom Tajništva, glavni tajnik ima ovlasti utvrđena Zakonom o upravi („Službeni glasnik BiH“, br. 32/02 i 102/09), i drugim zakonima Bosne i Hercegovine, te Poslovnikom Predsjedništva.
3. U slučaju duže izočnosti, glavni tajnik može u pisanoj formi delegirati svoje ovlasti vezane za upravljanje Tajništvom jednom od zamjenika glavnog tajnika, na razdoblje ne duže od tri mjeseca, uz prethodnu suglasnost članova Predsjedništva.
4. Glavnog tajnika i njegova dva zamjenika konsenzusom imenuje i razrješava Predsjedništvo. Mandat glavnog tajnika i njegovih zamjenika je četiri (4) godine.
Članak 58.
(Zamjenici glavnog tajnika )
1. Zamjenici glavnog tajnika pomažu glavnom tajniku u radu, koordiniraju rad odjela u Tajništvu, u suradnji s glavnim tajnikom raspoređuju poslove i zadatke na odjele i mijenjaju glavnog tajnika u slučaju njegove izočnosti ili spriječenosti, i to po njegovom pisanom ovlaštenju, uz prethodnu suglasnost članova Predsjedništva, na razdoblje ne duže od tri mjeseca.
2. Za svoj rad i upravljanje zamjenici glavnog tajnika odgovaraju glavnom tajniku i članovima Predsjedništva.
Članak 59.
(Osoblje Tajništva i postavljenja u Tajništvu)
1. Radna mjesta u Tajništvu popunjavaju se sukladno Zakonu o državnoj službi BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10), Zakonom o radu u institucijama BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 26/04, 7/05 i 48/05), odnosno sklapanjem ugovora o radu, sklapanjem ugovora o djelu, ili volonterskim angažmanom, a po prethodnom odobrenju članova Predsjedništva.
2. Nadležna državna agencija će za sve uposlene i angažirane radnike Tajništva izvršiti potpune sigurnosne provjere, kao i za sve buduće kandidate za radni angažman u Tajništvu Predsjedništva.
3. Osoblje Tajništva čine rukovodeći državni službenici, državni službenici bez rukovodećeg statusa i namještenici.
4. Glavni tajnik i njegovi zamjenici su imenovane osobe, i imenuju se sukladno odredbama Zakona o ministarskim, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima („Službeni glasnik BiH“ br. 7/03) na mandat od četiri (4) godine.
5. Glavnog tajnika i njegove zamjenike Predsjedništvo može smijeniti konsenzusom, ukoliko se ne pridržavaju odredaba zakona i/ili smjernica Predsjedništva, ili ako su prestali da ispunjavaju propisane uvjete za svoje radno mjesto. Smjena sa dužnosti ne isključuje krivično gonjenje, niti odgovornost za naknadu štete ukoliko takve odgovornosti postoje. U pogledu postupka smjene glavnog tajnika i njegovih zamjenika, vrsti odluka, i eventualnog udaljenja sa dužnosti primjenjuju se odredbe Zakona o upravi o smjeni, odnosno razrješenju rukovoditelja tijela uprave.
6. Voditelji odjela neposredno organiziraju i rukovode odjelima i odgovorni su za rad glavnom tajniku. Njihovo imenovanje i razrješenje vrši se suglasno Zakonu o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Voditelji odjela Predsjedništva su rukovodeći državni službenici koji imaju ovlaštenja rukovođenja temeljnom organizacijskom jedinicom.
7. Predsjedništvo imenuje i razrješava glavnog tajnika i njegove zamjenike, te daje suglasnost za postavljenje ostalih državnih službenika na radnim mjestima voditelji odjela, ako zakonom nije drugačije regulirano. Ova imenovanja, razriješenja i davanja suglasnosti se vrše konsenzusom sva tri člana Predsjedništva.
8. Glavni tajnik sklapa ugovore o radnom angažmanu s osobljem koje nije obuhvaćeno statusom državnih službenika, a uz prethodnu suglasnost ureda svih članova Predsjedništva.
9. Osoblje Tajništva upošljava se i unapređuje temeljem profesionalnih zasluga i ostvarenih rezultata, a po odobrenju članova Predsjedništva, s tim da sastav uposlenih državnih službenika, kao i uposlenika, generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema posljednjem popisu stanovništva, tako što će u ukupnom broju uposlenih biti angažirano najmanje 25 % pripadnika jednog od konstituirajućih naroda .
Članak 60.
(Ostala ovlaštenja Tajništva)
- Izbor ovlaštenih osoba uposlenih u Tajništvu za predstavljanje i zastupanje Predsjedništva prema drugim tijelima i institucijama BiH vrši se uz konzulacije i pisano odobrenje sva tri ureda članova Predsjedništva.
- Korištenje godišnjih odmora i izočnosti uposlenika Tajništva realizira se isključivo sukladno planiranim potrebama i aktivnostima članova Predsjedništva.
Članak 61.
(Cirkulacija i distribucija dokumenata)
- Svi akti, dokumenti, dopisi od državnih i međunarodnih institucija svih razina moraju biti proslijeđeni uredima članova Predsjedništva bez odlaganja, istog radnog dana kada su zaprimljena.
- Sve odluke, akti i dokumenti usvojeni od strane Predsjedništva moraju bez odlaganja, a najkasnije 24 sata po potpisivanju od predsjedatelja Predsjedništva biti dostavljeni odgovarajućim nadležnim institucijama.
Članak 62.
(Ocjenjivanje rada državnih službenika Tajništva)
- Glavni tajnik ocjenjuje voditelje odjela uz prethodno pribavljeno pisano mišljenje svih ureda članova Predsjedništva. Šefovi odjeljenja ocjenjuju ostale državne službenike i namještenike Tajništva, uz potvrdu Predsjedništva. Glavni tajnik ocjenjuje uposlenike u Tajništvu na prijedlog voditelja odjela, a uz prethodno pribavljeno pisano mišljenje svih ureda članova Predsjedništva.
- Ocjena rada državnih službenika vrši se svakih šest mjeseci, a uposlenih svakih godinu dana.
- Svaka tri mjeseca glavni tajnik je dužan podnijeti sveobuhvatno pisano izvješće o radu Tajništva.
POGLAVLJE VI - prijelazne i završne odredbe
Članak 63.
1. Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Predsjedništva BiH (Službeni glasnik BiH, br. 25/01 i 35/02).
2. U roku od 60 dana, počevši od dana stupanja na snagu ovog poslovnika bit će donijet Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Tajništvu Predsjedništva, kao i Odluka o organizaciji Tajništva Predsjedništva BiH.
Članak 64.
(Stupanje na snagu)
Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH
Nebojša Radmanović