Obraćanje predsjedatelja Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića na 11. samitu šefova država Centralne Europe, Rumunija-Mamaia, 27-29 svibanj 2004.
Dokument objavljen: 27.5.2004
 Gospodine predsjedniče Iliesku,

Vaše ekselencije, Uvaženi kolege,

Dame i gospodo! 

Dozvolite mi da na samome početku izrazim iskrenu zahvalnost predsjedniku Jonu Iliesku za poziv i odličnu organizaciju ovoga važnog skupa šefova država Centralne Evrope. Ovo je dobra prilika da ponovno razmijenimo mišljenja i informacije o pitanjima bitnim za naše zemlje, regiju, pa i Evropsku Uniju. 

Želio bih iskoristiti ovu priliku i još jedanput uputiti čestitke kolegama iz Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije na uspješno okončanom putu punopravnog članstva u Evropskoj Uniji. 

Prijem novih deset članica u punopravno članstvo Evropske Unije, predstavlja značajan doprinos održivoj stabilnosti i sigurnosti u našoj regiji. To znači i prevazilaženje starih ideja o podjelama evropskog kontinenta i istovremeno osigurava kvalitetniju suradnju u našem regionu, doprinoseći promociji interesa i onih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, koje će još neko vrijeme ostati izvan granica Evropske Unije.        

Angažman Unije na promociji regionalne suradnje u njenom okruženju, doprinijet će stvaranju stabilnih odnosa u regionu. U tom smislu, postojeće regionalne inicijative mogu poslužiti kao važni mehanizmi u daljem razvoju svih oblika regionalne suradnje, posebno ekonomske. 

Stoga pdržavamo uspostavljanje evropskog partnerstva sa Zapadnim Balkanom, kao potvrdu uzajamne opredijeljenosti za put ka održivoj stabilnosti i prosperitetu našeg kontinenta. 

Integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku Uniju nema aletrnative, bez obzira koliko bolan bio proces tranzicije kroz koji naše zemlje prolaze. Naš geografski položaj, zajednička povijest, etnička struktura stanovništva, infrastrukturalne i ekonomske veze upućuju nas na svestranu suradnju. U našem regionu se sreću, prepliću i uglavnom u harmoniji koegzistiraju različiti narodi, religije i kulture. Ne smije se, i ne može, više otvarati pitanje granica, već pitanje suradnje između granica. Često jedan narod živi sa obje strane jedne ili više granica. U jednoj kao većinsko, a u drugoj zemlji manjinsko stanovništvo. Te odnose moramo uređivati po evropskim standardima individualne i kolektivne zaštite, a ne na principima dominacije.  

Bosna i Hercegovina je svoju punu opredijeljenost za unapređenje zajedničke suradnje pokazala upravo završenim predsjedavanjem Procesom za suradnju u Jugoistočnoj Evropi.  

Zemlje Jugoistočne Evrope pojedinačno, ali i zajedno, uložile su veliki napor i ostvarile značajan napredak kako bi se promijenio stereotip o zaostalom, problematičnom i konfliktnom regionu evropskog predgrađa.  

Unaprijeđena je politička suradnja između zemalja Regiona, kako multilateralna, tako i bilateralna. Uspostavljena je suradnja u oblasti odbrane, regionalne sigurnosti, kontrole granica, borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala, slobodne trgovine, viznog režima, zajedničkog nastupa na međunarodnim konferencijama itd.  

U dobroj mjeri, očuvana je makroekonomska stabilnost i unaprijeđena ekonomska suradnja. Ojačane su demokratske institucije, civilna kontrola odbrane i sigurnosnih službi, vladavina prava, poštivanje ljudskih prava i sloboda, posebno nacionalnih manjina itd. Sve je manje neriješenih pitanja i bilateralna suradnja je u progresu.  

Istina, ne treba potcijeniti snage destrukcije. Zato je važno pružiti podršku reformskim snagama, kako bi one politički ojačale. Ovdje, prije svega, mislim na ekonomsku, ali i svaku drugu podršku. Bez konkretnih rezultata poduzetih reformi, postoji opasnost da ove snage izgube političku podršku građana. To bi ujedno značilo povratak snaga sukoba i podjela na političku scenu. Ne samo da to nije dobro za naše zemlje, već također nije u interesu Evropske Unije.  

Zato očekujemo da Evropska Unija razvije posebne programe za pružanje dodatne pomoći i podrške zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope koje će još neko vrijeme ostati izvan njenih granica, kako bismo što prije ispunili uvjete za pristup Uniji. 

Gospodine Predsjedniče,

Uvaženi kolege, 

Dozvolite mi da danas, ukratko, sa vama podijelim iskustva mije zemlje – Bosne i Hercegovine.  

Bosna i Hercegovina je multietnička zemlja, u kojoj stotinama godina, uglavnom u miru i toleranciji, žive Bopšnjaci – muslimani, Srbi - pravoslavci, Hrvati – katolici, Jevreji i drugi narodi. U Sarajevu, ali i najvećem broju drugih bh. gradova, jedne pokraj drugih, stoljećima stoje džamija, pravoslavna i katolička crkva, te sinagoga. Zato se Sarajevo može nazvati i Jeruzalemom Evrope, koji je, istina, daleko mirniji od pravoga.  

Povremeni sukobi do kojih je u Bosni i Hercegovini dolazilo tokom povijesti, bili su poslejdica svejtskih ratova, regionalnih sukoba, a najčešće poticaja i direktnih intervencija iz susjednih zemalja.  

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, uspostavljen je mir, osigurana sloboda kretanja, ostvaren znatan povratak prognanika, uglavnom obnovljena infrastruktura ratom porušene zemlje. Iako sporo, obnavlja se ekonomija, uspostavljaju i jačaju institucije države Bosne i Hercegovine. U toku su značajne reforme u oblasti poreskog, carinskog, odbrambenog i sugurnosnog sistema. Do kraja godine, očekuje se uspostava 20 novih institucija na nivou države.  

GDP je utrostručen u odnosu na postratni period, održana makroekonomska stabilnost, sa inflacijom od svega 1%, nacionalne rezerve povećane su 14 puta, redovno se otplaćuje vanjski dug, konsolidiran je bankarski sistem, devizne rezerve i štednja u stalnom su porastu. Realna stopa nezaposlenosti iznosi oko 18%. Zaključeni su ugovori o slobodnoj trgovini sa brojnim zemljama, što osigurava tržište od oko 150 miliona potrošača. Veliki investitori prisutni su u Bosni i Hercegovini, počev od Coca Cole, Siemensa, Volkswagena, KIA, Deimler Crysler itd.  

Naš konačni cilj je ulazak u evroatlantske integracije. Prije dvije godine, Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica Vijeća Evrope. Na junskom samitu NATO u Istanbulu očekujemo prijem u Partnerstvo za mir, a da u toku ove godine pristupimo pregovorima o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj Uniji.    

Najbolji doprinos razvijanju duha tolerancije u našem regionu jeste očuvanje multietničke i multireligijske strukture Bosne i Hercegovine. Evropa nije adekvatno reagirala kada je trebalo spriječiti sukobe, a kasnije zaustaviti rat u Bosni i Hercegovini. Zato sada, upravo u Bosni i Hercegovini, treba da položi test i odbrani samu ideju ujedinjene Evrope.  

Očekujemo da će i ovogodišnji samit rezultirati podrškom svih učesnika unpaređenju suradnje u našem regionu, prevazilaženju podjela i integraciji novih članica u Evropsku Uniju. 

Hvala.

 
mapa sajta Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, 2014.