Okupili smo se u ovom prekrasnom gradu, ujedinjeni u želji da stvorimo zajedničku viziju kako islamski svijet da ostvari svoj puni potencijal u oblasti nauke i tehnologije i kako bismo započeli proces obnove uloge islamskog svijeta kao pokretača globalne naučne i tehnološke inovacije i modernizacije.
Predsjedniče Nazarbayev,
generalni sekretaru Al-Othaimeen,
vaša visočanstva, vaše visosti, vaše ekscelencije,
uvaženi delegati!
Čast je obratiti se na Prvom summitu Organizacije islamske saradnje
o nauci i tehnologiji. Želim se zahvaliti predsjedniku Kazahstana, Njegovoj Ekscelenciji,
gospodinu Nursultanu Nazarbayevu za poziv da učestvujem u ovom historijskom
događaju. Zahvaljujem njemu i njegovoj vladi za toplo gostoprimstvo i izvrsnu
organizaciju Summita. Astana je veoma prikladno mjesto za ovaj summit jer šalje
jasnu poruku o novom muslimanskom pristupu nauci i tehnologiji.
Okupili smo se u ovom prekrasnom gradu, ujedinjeni u želji da stvorimo
zajedničku viziju kako islamski svijet da ostvari svoj puni potencijal u
oblasti nauke i tehnologije i kako bismo započeli proces obnove uloge islamskog
svijeta kao pokretača globalne naučne i tehnološke inovacije i modernizacije.
Ovaj summit je prilika da dogovorimo zajednički plan djelovanja kako
bismo mobilizirali napore i resurse islamskog svijeta u traganju za inovativnim
naučnim i tehnološkim rješenjima za ekonomska, socijalna i ekološka pitanja
koja pogađaju naše zemlje i narode. Usvajanjem takve zajedničke vizije i plana
djelovanja u zaključnim dokumentima – Deklaraciji iz Astane i Agendi Organizacije
islamske saradnje za nauku, tehnologiju i inovacije do 2026. godine – ovaj bi summit
mogao postati događaj od historijskog značaja.
U ne tako davnoj prošlosti, muslimani su dali ogromne doprinose
razvoju moderne nauke i tehnologije. Islamska je misao potaknula humanistički
preporod, polažući tako temelje renesanse na Zapadu. Muslimani su bili nosioci
napretka u tom razdoblju. Bili su
poveznica između filozofije i spoznaje drevne Grčke i zapadnjačke nauke. Epohalni
napreci u matematici, fizici, hemiji, medicini, astronomiji, geografiji, građevinarstvu
i finansijama, na kojima počiva savremeno društvo, ne bi bili mogući bez
doprinosa islamskih učenjaka. Ta je generacija muslimana bila ozbiljno predana naučnom
i tehnološkom izučavanju, istraživanju i inovacijama. Oslanjajući se na iskustva
i mudrost drevnih naroda s Istoka i Zapada, muslimanske zemlje su u svom
zlatnom dobu postale riznice blaga svjetskog znanja i nauke i dom najboljih univerziteta
i centara učenja i istraživanja, u Bagdadu, Damasku, Kordobi i Granadi.
Takva je bila prošlost islamskog svijeta, na koju smo s pravom
ponosni. Današnjica islamskog svijeta jedva da se može povezati s tom slavnom
prošlošću.
Islamski svijet danas ima iste duhovne resurse, sadržane u Časnom
Kur'anu i tradiciji Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Naši su materijalni resursi
čak i bolji od onih kojim su raspolagali naši preci, jer su obogaćeni
iskustvima ranijih generacija i prednostima globalne razmjene materijalnih
dobara. Muslimanske zemlje posjeduju obilne prirodne resurse. Ako pogledamo samo
energetske resurse, posebno naftu i plin koji su krvotok moderne globalne
ekonomije, vidimo da se dvije trećine zaliha tih resursa na našoj planeti nalazi
u islamskom svijetu.
Ipak, mnoge islamske zemlje su nerazvijene i pate od siromaštva. Samo
tri muslimanske zemlje se nalaze među 20 najvećih ekonomija u svijetu. Od 100
najboljih univerziteta u svijetu, nijedan se ne nalazi u muslimanskoj zemlji.
Islamski svijet je na samom dnu ljestvice kada je u pitanju nivo ulaganja u naučna
i tehnološka istraživanja. Zemlje članice Organizacije islamske saradnje (OIS) izdvajaju
tek 0,46% BDP-a za istraživanje i nauku. Na Summitu 2005. godine, članice Organizacije
islamske saradnje obećale su povećati izdvajanja za istraživanja i razvoj na 1%
BDP-a, što je još uvijek samo pola od svjetskog prosjeka. I samo su neke od njih
ispunile taj cilj. Razvijene zemlje za naučna i tehnološka istraživanja izdvajaju
2 do 3% BDP-a. Tek 1,5% tehnoloških patenata u svijetu dolazi iz muslimanskih
zemalja. Prema Globalnom indeksu inovacija iz 2017. godine, niti jedna muslimanska
zemlja se ne nalazi među 30 najboljih svjetskih zemalja po kapacitetu i uspjehu
u inovacijama. Zemlje članice Organizacije islamske saradnje zauzimaju nisko
mjesto na ovoj ljestvici, posebno u području informacionih tehnologija,
farmaceutske industrije i elektronike. Muslimanske zemlje su i dalje vodeće po
broju nepismenih ljudi.
Islamski svijet je posljednjih decenija opterećen dugotrajnim
oružanim sukobima i sektaškim podjelama, potaknutim ideološkim razlikama i nemilosrdnom
geopolitičkom borbom. U velikoj je mjeri izgubio iz vida i zanemario najbitnije
potrebe stanovništva, kao što su obrazovanje i ljudski razvoj, kako društveni
tako i ekonomski, te potrebu da se stanovništvo izbavi iz siromaštva i
ovisnosti o državnoj pomoći.
Muslimani čine četvrtinu svjetske populacije. Muslimanska
populacija je najmlađa i najvitalnija na planeti, a jednu njezinu trećinu čine
osobe mlađe od 15 godina. Ovi mladi ljudi predstavljaju ogroman potencijal za
islamski svijet. Dobro obrazovani i zaposleni, mogli bi biti generator
stabilnosti i prosperiteta u islamskom svijetu. Ako ostanu neobrazovani,
nezaposleni, lišeni dostojanstva i budu živjeli u siromaštvu i očaju, lako mogu
postati plijenom vrbovanja i radikalizacije od strane terorističkih organizacija.
Trajna ulaganja u naučno i tehnološko obrazovanje, istraživanje i inovacije
jedan su od najboljih načina stvaranja i povećanja prilika za naše mlade
generacije.
Zaostajanje muslimanskih zemalja i društava iza razvijenog svijeta direktno
je povezano s njihovim zaostajanjem u nauci i tehnologiji, koje traje stotinama
godina. Zato naš prvi i najvažniji cilj mora biti postepeno smanjivanje i u
konačnici zatvaranje naučnog i tehnološkog jaza između islamskog svijeta i
razvijenih zemalja. Taj jaz se može zatvoriti samo ako ulaganje u razvoj nauke
i tehnologije bude glavni prioritet naših vlada. Brzi napreci u nauci i
tehnologiji ključni su za osiguranje prosperitetne budućnosti za naše zemlje i
narode. Imamo obilje duhovnih i materijalnih resursa. Ono što nam je potrebno
su dobro oblikovane politike, programi i mjere koje te resurse usmjeravaju u
pronalaženje inovativnih rješenja, primjenom nauke i tehnologije, za niz društvenih
i ekonomskih problema s kojima se islamski svijet suočava. Ovaj bi summit
trebao označiti početak tog procesa.
Sve države i društva nastoje postići ili održati prosperitet u
današnjem svijetu koji se brzo mijenja. Vodeći ekonomski divovi Zapada prolaze
kroz izazovne poteškoće. I nerazvijeni kao i oni u razvoju bore se za iznalaženje
modela koji pružaju pravedan i ravnomjeran razvoj u jeku sve većih promjena i
nesigurnosti. S druge strane, na Istoku se pojavljuju snažne nove sile, koje
koriste prilike koje donosi globalizacija. Globalni poredak prolazi kroz
dinamično restrukturiranje i preustroj odnosa.
Islamski svijet mora tražiti aktivnu ulogu u ovom promjenjivom
globalnom poretku. Moramo učiti, naročito od onih među nama koji su uspješni.
Trebamo insistirati na saradnji i razmjeni ideja i najboljih praksi među nama.
Moramo prepoznati prilike za saradnju i koristiti resurse, snage i komparativne
prednosti jedni drugih. Trebamo postaviti ciljeve koji donose vrijednost ne
samo muslimanima nego i ostatku svijeta. Jer, tako postajemo relevantni u novom
globalnom poretku.
Danas, u vrijeme trenutne razmjene informacija, postoji intenzivna
konkurencija ideja. Muslimani se moraju uključiti u ovo takmičenje. Ne smiju prihvatati
opasne ideologije izolacije, otuđenja i isključivosti. Duh islama je inkluzivan
i priznaje sve što je dobro i progresivno. Ništa što svijet čini boljim i
oslobađa ljudsku kreativnost ne može biti protiv islama. I ništa što je uistinu
islamsko ne može biti protiv napredovanja i oslobađanja ljudskog potencijala.
Nema islamske ili neislamske nauke. Sukob nauke i religije je vještački i neprirodan
fenomen. Svemogući Bog je znanjem stvorio svijet, i nijedno istinsko znanje ne
može poreći Njegovo stvaranje. Islamski pristup u primjeni nauke i tehnologije
mora to potvrditi. Muslimani moraju primjenjivati nauku i tehnologiju kako bi
zaustavili sebično i pohlepno iscrpljivanje naše planete i njenih resursa i kako
bi se suprotstavili negativnim globalnim trendovima koji podrivaju materijalnu
i duhovnu substancu ljudskog postojanja. Kur'an Časni zapovijeda muslimanima
obavezu da se suprotstavljaju zlu, odnosno da se suprotstavljaju svakoj vrsti
nasilja nad onim što je Bog stvorio i uredio.
Na kraju, želio bih vam ponuditi jedan praktičan prijedlog za
razmatranje. Predlažem da članice Organizacije islamske saradnje zajednički
rade na otvaranju međunarodnih centara za obrazovanje, istraživanje, inovacije
i razvoj u nekoliko zemalja članica Organizacije islamske saradnje. Misija tih centara
trebala bi biti vrhunska naučna i tehnološka obrazovanja, istraživanja i
inovacije, naročito putem međunarodne saradnje i razmjene ideja, kako bi se
iskoristile komparativne prednosti i resursi svih država članica OIS-a i
intelektualni kapital naučnika i istraživača iz cijelog islamskog svijeta. Jedan
od tih centara zasigurno treba biti u Evropi, gdje rastuće muslimansko
stanovništvo nastoji očuvati svoju vjeru i identitet, istovremeno tragajući za funkcionalnom
formulom integracije i sinteze islamskih i evropskih vrijednosti.
Hvala.