Predsjedavajuća,
generalna direktorice,
ekscelencije,
uvaženi delegati!
Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam danas ovdje sa vama.
Na
samom početku, želio bih da pohvalim generalnu direktoricu, gospođu Irinu
Bokovu za njeno inspirirajuće vodstvo UNESCO-a tokom proteklih osam godina. Njena
privrženost vrijednostima i idealima UNESCO-a i njeni neumorni napori da ispuni
misiju ove organizacije zavređuju najviše pohvale. Uprkos brojnim izazovima,
ova je organizacija, pod njenim vodstvom, uspjela da afirmiše svoju ulogu i
značaj u multilateralnom sistemu Ujedinjenih nacija.
Želio
bih čestitati gospođi Audrey Azoulay iz Francuske, koju je Izvršni komitet
UNESCO-a nominovao za novu generalnu direktoricu ove organizacije. Radujemo se
saradnji s njom na daljem unapređenju našeg partnerstva s UNESCO-m i na očuvanju
nepristrasnosti, kredibilnosti i jedinstvenog mandata ove organizacije.
Bosna i
Hercegovina je duboko privržena misiji UNESCO-a i ostat će aktivno uključena u
njegove programe i aktivnosti.
Naše je
partnerstvo postalo snažno tokom proteklih 25 godina otkad smo se pridružili
ovoj organizaciji. UNESCO je uvijek bio
pravi prijatelj i partner institucijama i građanima Bosne i Hercegovine u
očuvanju i promoviranju naše kulturne, etničke i vjerske raznolikosti i u
obnovi našeg kulturnog naslijeđa koje je teško stradalo tokom rata.
Jedan
od aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan, posvećen je
uspostavi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. To je
prvi put u savremenoj historiji da je očuvanje kulturne baštine integrirano u
međunarodni mirovni sporazum. UNESCO je imao zadatak da pomogne provedbu ove
važne misije, koja je postavila temelje našeg partnerstva.
U
proteklih 25 godina UNESCO je aktivno podržavao Bosnu i Hercegovinu u svim
segmentima svog mandata, pomažući nam da prevladamo traumatično ratno iskustvo
čiji je uticaj još uvijek prisutan u mnogim segmentima našeg društva. UNESCO-ov rad u Bosni i Hercegovini nije
ništa manje važan ni danas, a njegova kontinuirana podrška i dalje je od
velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Budući
da je UNESCO-ov mandat čvrsto ugrađen u Program održivog razvoja do 2030.
godine (Agenda 2030) i Ciljeve održivog razvoja do 2030. godine, Bosna i
Hercegovina će nastaviti blisko sarađivati s ovom organizacijom u promoviranju
obrazovanja, kulture, nauke i komunikacije kao pokretača održivog mira i razvoja,
u skladu sa duhom i ciljevima Agende 2030.
Očuvanje
mira je zapravo bio naš glavni cilj kada je Predsjedništva Bosne i Hercegovine
2014. godine, zajedno s tadašnjim generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Ban
Ki-moon-om, pokrenulo jedinstvenu inicijativu pod nazivom “Dijalog za budućnost”
usmjerenu na promociju suživota i raznolikosti u Bosni i Hercegovini.
Ovaj
projekt, koji je prvi te vrste u sistemu Ujedinjenih nacija, osmišljen je da kreira
prostor za dijalog, da promovira izgradnju povjerenja i uvažavanje različitosti,
da podigne nivo svijesti, učešća i uticaja mladih u političkom dijalogu o
pitanjima koja utiču na razvoj naše zemlje, da promovira ulogu obrazovanja kao
pokretača veće društvene kohezije, i da istakne značaj i ulogu kulture u
ostvarivanju zajedničkih ciljeva izgradnje mira i održivog razvoja.
Predsjedništvo
Bosne i Hercegovine i tim Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, uključujući
UNDP, UNICEF i UNESCO, zajednički su uspješno proveli prvu fazu ovog projekta u
periodu od 2014. do 2016. godine. Naslanjajući se na rezultate prve faze, sada zajedno
radimo na implementaciji druge faze ovog projekta, šireći ga na našu regiju,
kako bismo uključili Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.
Ponosni
smo na ovu inicijativu i njezine početne rezultate, budući da ona počiva na
našoj zajedničkoj želji da promoviramo jedinstvo (u) različitosti kao platformu
za očuvanje mira i izgradnju prosperitetne budućnosti naše zemlje i naše
regije, u skladu sa principima i ciljevima sadržanim u Agendi 2030.
Na isti
način smo posvećeni očuvanju bogate i raznolike kulturne baštine Bosne i
Hercegovine, kako materijalne tako i nematerijalne, uz poštivanje kulturnog,
etničkog i vjerskog pluralizma koji je vijekovima karakterizirao i oblikovao
naše društvo i identitet.
Bez
obzira na složene izazove s kojima se suočavamo, ostat ćemo posvećeni
unapređenju međukulturalnog i međureligijskog dijaloga, tolerancije i harmonije
kao stubova naše države i društva.
Mnogi
od vas se sjećaju tužnog trenutka 9. novembra 1993. godine kada je srušen Stari
most u Mostaru. Ali sam siguran da se sjećate i 23. jula 2004. godine, kada smo
zajednički proslavili otvaranje obnovljenog Starog mosta. Taj je trenutak bio
prekretnica u našoj novijoj historiji – svjedočanstvo o otpornosti ljudskog
duha i snazi kulture da ponovo izgradi mostove koji povezuju ljude i zajednice.
Obnova Starog mosta bila je rezultat
međunarodnih napora koje su predvodili Svjetska banka i UNESCO, u koordinaciji
s Bosnom i Hercegovinom, a koje su podržali Italija, Turska, Hrvatska,
Nizozemska i mnogi drugi međunarodni partneri.
Obnovom
Starog mosta otpočeo je i proces uspješne regionalne saradnje na očuvanju
kulturne baštine. Odličan primjer te
regionalne saradnje bio je projekat nominacije stećaka za upis na Listu
svjetske baštine koji su Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora
zajednički pokrenule i realizovale pod okriljem UNESCO-a. Komitet za svjetsku
baštinu UNESCO-a je 15. jula 2016. godine donio odluku kojom je na Listu
svjetske baštine upisano 28 nekropola sa ukupno 4,000 stećaka koji se nalaze na
teritoriji Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ovi srednjovjekovni
nadgrobni spomenici naročito su posebni po svom interkonfesionalnom karakteru,
jer su ih koristili pripadnici tri srednjovjekovne vjerske zajednice – Crkve
bosanske, Pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve. Bosna i Hercegovina je ponosna
što je koordinirala ovaj regionalni projekat kojim se afirmira značaj kulture
kao platforme za promoviranje pomirenja, saradnje i razvoja.
Nominacije
za upis Sarajevske hagade i Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke u
Sarajevu na UNESCO-ov Međunarodni registar Pamćenje svijeta, koje je Bosna i
Hercegovina dostavila prošle godine, još su jedan primjer našeg doprinosa
očuvanju kulturološke raznolikosti.
Dame i
gospodo,
Bosna i
Hercegovina se odlučila kandidirati za članstvo u Komitetu za svjetsku baštinu
UNESCO-a na predstojećim izborima koji će se održati ovdje u Parizu 14.
novembra. Želimo ovom prilikom izraziti
najdublju zahvalnost svim zemljama koje podržavaju našu kandidaturu. Vjerujemo da naša posvećenost očuvanju i
obnovi kulturne baštine Bosne i Hercegovine, kao i naša iskustva i stručnost u
razumijevanju i afirmaciji raznolikosti čine Bosnu i Hercegovinu uvjerljivim i
predanim kandidatom za članstvo u Komitetu za svjetsku baštinu. Naš glavni cilj, kao člana ovog tijela, bio
bi zaštiti i povećati vjerodostojnost Konvencije o svjetskoj baštini kao
najvažnijeg globalnog instrumenta za prenošenje kulturne baštine, kao
zajedničkog resursa čovječanstva, budućim generacijama.
Ljudska
rasa je bogat mozaik sazdan od mnoštva naroda i raznolikih kultura i religija. Naša je odgovornost štititi i njegovati taj
mozaik. Historijsko iskustvo Bosne i Hercegovine
nudi vrijedne lekcije za pronalaženje modela skladnog suživota i uspješnosti te
raznolikosti.
Jedinstvena
multietnička i multireligijska kultura Bosne i Hercegovine istkana je kroz hiljadu
godina tolerancije i poštivanja među njenim građanima, bez obzira na njihovu etničku
i vjersku pripadnost. Stotinama su godina žitelji Bosne i Hercegovine živjeli u
harmoniji, pomažući jedni drugima u izgradnji bogomolja koje se gotovo fizički
naslanjaju jedna na drugu.
Bosna i
Hercegovina je mjesto susreta civilizacija i most između Istoka i Zapada. Ona
je najzapadniji doseg pravoslavnog kršćanstva i islama, jedan od najistočnijih
dosega katoličanstva, i gotovo pola milenija dom maloj, ali uspješnoj jevrejskoj
zajednici koja je sastavni dio našeg društva.
Etnička
ili vjerska isključivost i ekstremizam su apsolutno neprihvatljivi s naše tačke
gledišta jer su suprotni vrijednostima koje smo vijekovima njegovali.
Tokom cijele
njene historije građani Bosne i Hercegovine plaćali su visoku cijenu štiteći
svoju pluralističku zajednicu i identitet, braneći ideju kulturnog, etničkog i
religijskog pluralizma i raznolikosti u svom društvu. Ali, bez obzira na tu cijenu, nikada nismo
odustali od tih temeljnih načela. Uvijek smo shvatali da je očuvanje i uspjeh
naše pluralističke kulture, kao specifičnog mikrokosmosa, od iznimne važnosti za
cijeli svijet.
Danas
se u našem svijetu vodi bitka između onih koji nastoje očuvati i unaprijediti
pluralistički karakter i tolerantni duh svojih država i društava i onih koji izazivaju,
raspiruju i produbljuju kulturne, etničke i vjerske razdore i sukobe.
Ne
smijemo dozvoliti da ideja kulturnog pluralizma bude poražena. Njezin bi poraz proizveo opasne pukotine na
najosjetljivijim rasjedima našeg svijeta. Ne smijemo dozvoliti da mračne i
opasne ideologije izolacije, dezintegracije i isključivosti nadvladaju
progresivne ideologije inkluzije, integracije i pluralizma koje nastoje
osloboditi ljudski potencijal.
Oni
među nama koji vjeruju da je kulturološki pluralizam najdragocjenije blago
čovječanstva moraju ustrajati u svojim naporima da premoste kulturološke,
etničke i vjerske podjele i izgrade pluralističko, inkluzivno i tolerantno međunarodno
društvo u kojem će raznolikost biti izvor našeg zajedničkog prosperiteta,
pokretač saradnje, a ne sukoba, i most, a ne zid između zemalja i ljudi.
Naš svijet
prepun je sukoba koji su potaknuti ideološkim, kulturnim, etničkim i vjerskim
razdorima i nemilosrdnim geopolitičkim borbama oko kontrole nad teritorijama i
pristupom resursima. U korijenu mnogih
od tih sukoba i tenzija su diskriminacija i marginalizacija, duboko
ukorijenjeno siromaštvo i nedostatak prilika, a sve to je pogoršano i rastućim negativnim
efektima klimatskih promjena.
Političke,
ekonomske i društvene nepravde i nejednakosti širom svijeta doprinose porastu
očaja i beznađa, stvarajući plodno tlo za pojavu ekstremizma, netolerancije i
nasilja. Nedostatak obrazovanja, neznanje, odbijanje dijaloga, nerazumijevanje
i neprihvaćanje kulturnih, etničkih i vjerskih različitosti dovodi do
predrasuda, ksenofobije i mržnje u našim društvima i zajednicama.
Uticaje
ovih savremenih sukoba i nezadovoljstava ne možemo više zadržati izvan naših
državnih granica niti možemo zanemariti njihove globalne posljedice u našem,
međusobno sve povezanijem svijetu. Naš pristup rješavanju ovih izazova stoga
mora biti cjelovit, koordiniran i jedinstven. To zahtijeva dublje razumijevanje
temeljnih faktora koji uzrokuju i potiču ove pojave. Kultura, nauka, obrazovanje
i komunikacija stubovi su tog sveobuhvatnog pristupa rješavanju problema koji
doprinose širenju ekstremizma, radikalizacije i nasilja.
Konkretno,
moramo intenzivnije raditi na proširivanju pristupa kvalitetnom obrazovanju i
mogućnostima za naše mlade generacije. Mladi
ljudi su ogroman potencijal za naš svijet. Ako su dobro obrazovani i zaposleni,
oni će biti glavni generator stabilnosti i prosperiteta. Ako su neobrazovani,
nezaposleni, lišeni dostojanstva i ako žive u siromaštvu i očaju, lako se mogu
prepustiti ekstremizmu i nasilju, i tako postati generatori nestabilnosti.
Održivo i sistemsko ulaganje u kvalitetno obrazovanje jedan je od najboljih
načina stvaranja i proširenja mogućnosti za ove mlade generacije.
UNESCO ima
ključnu ulogu u postizanju Cilja održivog razvoja 4 o kvalitetnom obrazovanju,
koji mora biti imperativ za sve. Kvalitetno obrazovanje ne smije biti
privilegija samo za neke, već pravo za svakoga, jednako dostupno i inkluzivno.
Pristup
kvalitetnom obrazovanju je preduvjet za izgradnju prosperitetnih i mirnih
društava. Zaostajanje nerazvijenih i slabo razvijenih zemalja iza razvijenog
svijeta direktno je povezano s njihovim zaostajanjem u pristupu kvalitetnom
obrazovanju, istraživanju i inovacijama, naročito u području nauke i
tehnologije. Zato naš prvi i najvažniji cilj mora biti postepeno smanjivanje i
konačno zatvaranje obrazovnih, naučnih i tehnoloških jazova u našem svijetu.
Moramo osigurati da svako društvo, svaki građanin i svako dijete u svijetu, bez
obzira ko su ili gdje se nalazili, u potpunosti i jednako ostvare korist od
naučnih i tehnoloških dostignuća naše civilizacije. UNESCO igra važnu ulogu u tom pogledu, potičući
izgradnju inkluzivnih društava znanja i promovirajući razmjenu i pristup znanju
i informacijama, naročito naučnim i tehnološkim istraživanjima i inovacijama.
Da
bismo održali mir i postigli prosperitet za sve, u središte svih naših radnji
moramo staviti najurgentnije potrebe naših građana - ljudski razvoj i ljudska
prava. Ljudsko dostojanstvo, sloboda i jednakost najsnažniji su pokretači mira
i razvoja. Nema trajnog mira i sigurnosti kad su nepravde i nejednakosti
svakodnevno iskustvo milionima ljudi, kad se osnovna prava uskraćuju tolikom broju
ljudskih bića, kad toliko muškaraca, žena i djece diljem svijeta žive u strahu
i nesigurnosti. Nezadovoljstva koja iz toga proizilaze čine naše države
nestabilnima, a naša društva ranjivima. Nepravda i nejednakost umanjuju ljudski
potencijal naših zajednica, ostavljajući razvoj i prosperitet izvan njihova dosega.
Put
napretka stoga mora poći od eliminiranja siromaštva preko smanjenja
nejednakosti do izgradnje pravednih, tolerantnih, otvorenih i inkluzivnih
društava.
Jedna
od naših najvažnijih misija u vremenu koje je pred nama biće izgradnja mostova
između kultura, religija i civilizacija; mostova dijaloga i razumijevanja,
povjerenja i poštivanja; mostova kojima ćemo doći do rješenja za probleme čiju smo
pravu prirodu tek počeli razumijevati.
Svi
slavimo obnovu Starog mosta u Mostaru. Ali, njegova obnova ne bi bila moguća
bez međunarodne pomoći bazirane na razumijevanju njegovog kulturnog značaja.
Bosna i Hercegovina se nije oporavila sama. Iako uvijek svjesna poteškoća koje
je donijela privremena, ali nužna ovisnost od vanjske pomoći, Bosna i
Hercegovina je ipak uspjela da tu vanjsku pomoć pretvori u korist svih njenih
građana.
Danas
mnoge druge zemlje u našem svijetu trebaju pomoć u izgradnji i obnovi mostova u
svojim društvima. Bosna i Hercegovina – kao domovina znamenitih mostova i
mostograditelja između ljudi, naroda, kultura
i religija – spremna je da pomogne u tim izazovima izgradnje i obnove dvadeset
prvog vijeka.
A uloga
UNESCO-a u tom pogledu danas je važnija nego ikada prije, jer ova je organizacija
uvijek bila najbolji okvir za izgradnju mostova međunarodne saradnje u
obrazovanju, nauci, kulturi i komunikaciji. Pobrinimo se da tako i ostane.
Hvala vam.