Bosanskohercegovačko društvo susreće se s mnogim izazovima proteklih decenija, a kada govorimo o današnjoj temi, nasilje nad ženama jedan je od gorućih problema. Prema statističkim podacima nadležnih institucija, u Bosni i Hercegovini je preko 50% žena koje su od svoje 15 godine iskusile bilo koji oblik nasilja.

Ove brojke su poražavajuća činjenica i alarm za sve nas u Bosni i Hercegovini da se uhvatimo ukoštac sa ovim problemom i aktivno uključimo u njegovo suzbijanje.

Nasilje nad žena i djevojčicama nije, i ne smije, biti problem pojedinca. Ja, kao pojedinac, i vi, kao dio društva u kojem živite, odgovorni smo prepoznati karakteristike i oblike nasilja koji se dešavaju oko nas. Dužni smo svojim djelovanjem pružiti podršku zlostavljanim ženama i djevojčicama, te aktivno raditi na stvaranju preduslova za sprečavanje zlostavljanja.

Pružanjem nesebične podrške ohrabrit ćemo žrtve nasilja da nasilje prijave nadležnim institucijama, a zlostavljačima poslati jasnu poruku da će biti kažnjeni.

Bilo koji oblik nasilja nad ženama i djevojčicama kršenje je osnovnih ljudskih prava, i ono ne ugrožava samo žrtvu, nego ostavlja nesagledive posljedice na okruženje u kojem žrtva živi i posljedice na njoj bliske osobe, posljedice na njenu porodicu. 

Kao dio savremenog i civiliziranog društva, dužni smo nasilje spriječiti. O ovom problemu dužni smo javno govoriti i biti podrška institucijama koje spremno preduzimaju korake za njegovo suzbijanje.

Bitno je istaći da je do sada Bosna i Hercegovina preduzela niz koraka ka ostvarenju značajnog napretka u stvaranju preduslova za sprečavanje nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i za postizanje ciljeva ravnopravnosti spolova.

Postizanje tih ciljeva prioritet je u promovisanju, zaštiti i ispunjavanju prava žena i djevojčica, te uklanjanju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

Donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, pravni standardi koji su utvrđeni Konvencijom o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, te ciljevi utvrđeni Pekinškom deklaracijom i Platformom za akciju, postali su dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine. U svrhu ostvarivanja ciljeva ravnopravnosti spolova, Bosna i Hercegovina je usvojila i treći po redu Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2018-2022. godinu. Bosna i Hercegovina, kao šesta članica Vijeća Evrope, ratifikovala je Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulsku konvenciju).

Usvojeni su zakoni o zaštiti od nasilja u porodici, te preduzeti značajni napori na osiguranju općih usluga zaštite i podrške za žrtve nasilja, a relevantni zakoni i podzakonski akti usklađuju se sa standardima Istanbulske konvencije. Bosna i Hercegovina je kao prva u regiji usvojila i uspješno provela Akcioni plan za implementaciju UN Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“.

Treći po redu Akcioni plan za implementaciju UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini za period 2018.-2022. godine usvojilo je Vijeće ministara s ciljem dosljedne, kvalitetne i djelotvorne provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.

O uspješnoj implementaciji UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini govori i činjenica da je na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja G7, 2018. godine, Evropska unija za partnera odabrala Bosnu i Hercegovinu u okviru “Partnerske inicijative G7 Žene, mir i sigurnost”, što predstavlja još jedno priznanje pozitivnim iskustvima naše zemlje.

Iskustva i konkretni rezultati koje je postigla Bosna i Hercegovina prepoznati su i na međunarodnom nivou, te su nacionalni akcioni planovi Finske, Moldavije i Albanije izrađeni po uzoru na Akcioni plan UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini.

Upravo je implementacija UN Rezolucije 1325 samo jedan od segmenata regionalne saradnje između institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova zemalja Zapadnog Balkana.

Bosna i Hercegovina pokrenula je regionalnu saradnju u području ravnopravnosti spolova potpisivanjem Regionalne deklaracije o saradnji institucionalnih mehanizama za rodna pitanja Zapadnog Balkana, 2005. godine, kada je formiran i Regionalni koordinacioni odbor institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova. Na taj način BiH je stekla lidersku poziciju u ostvarivanju kontinuirane regionalne saradnje.

Svi ovi podaci relevantnih institucija Bosne i Hercegovine, te donošenje politike i neophodnih strategija u kontinuitetu, pokazuju da je naša zemlja iskazala opredjeljenje za poboljšanje položaja žena i djevojčica u društvu, njihovo osnaživanje, kao i rodnu ravnopravnost u svim oblastima našeg društva. Saradnja Bosne i Hercegovine sa UN WOMAN i sa UN Trust Fundom otvorila je put ka sistemskom rješavanju pitanja rodno zasnovanog nasilja. Kontinuirana podrška koju nam pružaju od velikog je značaja za Bosnu i Hercegovinu, kao i za nastavak dobre prakse i saradnje zemalja regije, te doprinos očuvanju mira i dobrih partnerskih odnosa.

Činjenica je da je još mnogo posla pred nama. Bosna i Hercegovina morat će proći proces sazrijevanja i određenih reformi kako bi adekvatno odgovorila na sve izazove koji su pred njom. Predrasude sa kojima se susreće bosanskohercegovačko društvo ne smiju biti prepreka za dalji napredak i usklađivanje naših sa međunarodnim standardima, kao i sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Svi zajedno trebamo se zalagati za jednakost svih naših građanki i građana kroz afirmaciju vrijednosti demokratskog društva. Iako imamo primjere žena koje značajno doprinose našim društvenim sferama kao što su politika, obrazovanje, ekonomija i oružane snage, još je niska zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama. To moramo mijenjati. Neophodno je uključivanje što većeg broja žena u društvene i političke sfere bosanskohercegovačkog društva, kao i u reformske procese u Bosni i Hercegovini. Svi zajedno obavezni smo intenzivnije raditi na rodnoj ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini, kao i na stvaranju što povoljnijeg okruženja gdje ćemo svi biti jednaki i imati jednaka prava.

Na kraju, želim naglasiti da aktivnosti u vezi s procesom evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine, kao i usklađivanje bosanskohercegovačkog društveno-političkog sistema s pravnom stečevinom Еvropske unije, trebaju biti u našem fokusu. Provođenje strateških neophodnih reformi i mjera u konačnici dovest će do kreiranja povoljnijeg okruženja za ostvarivanje napretka u svim sferama našeg društva.

Uvjeren sam da će održavanje ove globalne konvencije, koja je okupila značajan broj učesnika iz zemalja Jugoistočne Evrope i svijeta, doprinijeti razmjeni iskustava i unapređenju mehanizama za uspješniju borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

Želim vam svima dobrodošlicu u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, i uspješan rad Konvencije.

Hvala vam za pažnju.