Pandemija virusa korona je globalni zdravstveni izazov i zahtijeva globalni odgovor. Zdravstveni sistemi u BiH, i to u oba njena entiteta Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kao i u Distriktu Brčko, su u dosadašnjem periodu adekvatno odgovorili na izazove pandemije COVID-19, zahvaljujući planiranju i sprovođenju mjera od strane nadležnih institucija, zalaganju medicinskih profesionalaca i odgovornosti građana i zajednice. Odgovoru na pandemiju COVID-19 značajno je doprinijela i dobra međunarodna saradnja. Dio aktivnosti odgovora na pandemiju realizovan je uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije, Evropske komisije, Generalnog direktorata za zdravlje i sigurnost hrane, Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti  i mnogih država donatora, za čiju smo saradnju zahvalni.

Pomenuti zdravstveni sistemi u BiH pridružili su se zajedničkom odgovoru zemalja svijeta na pandemiju COVID-19, kroz pristupanje mehanizmu za globalni pristup vakcini za COVID-19 (COVAX) i Sporazumu o zajedničkoj javnoj nabavci zdravstvenih protivmjera.

Izbijanje pandemije dodatno je pogoršalo situaciju i u kriznim žarištima u svijetu i zbog toga izražavam ozbiljnu zabrinutost, jer će posebno te zemlje dugoročno biti najteže pogođene zbog slabih zdravstvenih sistema, ograničenih finansijskih sredstava i osjetljivosti na krizne situacije.

I samo sprovođenje Agende o održivom razvoju 2030 je ugroženo, kao i Akcione agende iz Adis Abebe o finansiranju razvoja. Zemljama su potrebna finansijska sredstva za borbu protiv pandemije i ulaganje u oporavak. U tom smislu BiH podržava stav UN-a da je finansijska podrška ključni aspekt solidarnosti i da porodica UN-a treba da reaguje na sve aspekte krize.

Gospodine predsjedniče,

posljedice ekonomske krize izazvane pandemijom vidljive su u BiH u svim sektorima privrede još od marta ove godine kada je započelo zatvaranje granica, uvođenje različitih mjera suzbijanja pandemije, ali i mjera ekonomske prirode koje su neke zemlje uvodile u cilju spašavanja svojih ekonomija.

Podaci u Ekonomskom izvještaju Evropske komisije za treći kvartal 2020. godine pokazuju pad GDP za 9,3% u odnosi na prethodnu godinu, što se tumači posljedicama pada ili smanjenja ranije ugovorene privatne potrošnje, investicija i izvoza. Pad zaposlenosti, za koje stvarne podatke teško možemo ustanoviti, i povećanje robnog trgovinskog deficita, izazvali su negativne posljedice na deficit tekućeg računa BiH, bankovne zajmove, ali i kredite domaćinstava.

Primarni podaci pokazuju da su žene, i radnice i vlasnice preduzeća, teže pogođene negativnim posljedicama pandemije nego muškarci.

Kako su posljedice COVID-19 direktnog i indirektnog karaktera i zahvataju sve sfere društva, prevazilaženje posljedica pandemije treba biti zadatak svih nivoa vlasti u zemlji, uključujući lokalne vlasti, civilnog društva ali i samih građana.

U regiji, vidljive rezultate smo postigli primjenom sistema zelenih koridora na određenim graničnim prelazima, što takođe planiramo primijeniti u prometu robama sa EU. Jačamo saradnju u okviru CEFTA-e uz ispunjavanje CRM agende i Zelene agende koju smo usvojili na Summitu u Sofiji, 10.11.2020. To ujedno znači i bržu integraciju u EU s obzirom da su sve aktivnosti, zapravo, procesi evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana koje su potpisale SSP.

Gospodine predsjedniče,

kriza uzrokovana pandemijom virusa korona sa sobom nosi i velike izazove za sve sfere života pa tako i za oblast sigurnosti, naročito u pogledu ilegalne proizvodnje i prometa opojnih droga, te ilegalnih migracija i krijumčarenja preko teritorije BiH. Posebno moramo da naglasimo da se BiH od posljednjeg kvartala 2017. godine susreće sa masovnim nezakonitim ulaskom migranata na svoju teritoriju. Ovaj trend nezakonitog ulaska je nastavljen i u 2018, 2019, kao i u 2020. godini. S tim u vezi, BiH želi da naglasi važnost poštovanja i sprovođenja obaveza, u skladu s međunarodnim pravnim normama kojima se uređuju sve navedene oblasti.

Gospodine predsjedniče,

na početku epidemije koja je pogodila svijet, bogate zemlje su zaboravile na male, regionalne organizacije su se ponašale kao da nemaju ni strategiju ni resurse da pomognu, kako svojim članicama, tako ni ostalima. Čak je i Evropska unija poklekla u tim prvim sedmicama i pokazala sve slabosti jednog velikog sistema, nespremnog na obim i dubinu krize koja nas je zadesila. U takvoj situaciji je legitimno pravo svake zemlje, a posebno one ograničenih resursa, da traži pomoć prijatelja na međunarodnoj sceni, da traži izlaz iz krize u kojoj se gubi ono najvažnije što svaka zemlja ima, a to su ljudski životi. Nikada više, ni u jednoj krizi, nijedna zemlja, nijedan narod ne bi trebalo da se osjeti usamljenim i napuštenim od svih. To je zadatak svih nas pojedinačno, to je zadatak, svrha i cilj Ujedinjenih nacija.

U ovom vremenu neizvjesnosti, čovječanstvu su potrebni solidarnost i zajedništvo, ne samo na lokalnom, nego na regionalnom i globalnom nivou. Ova pandemija je jasno pokazala da niko nije siguran dok ne budemo svi sigurni.

Hvala na pažnji!