Zahvaljujem predsjedniku Pahoru i predsjedniku Milanoviću na pozivu i organizaciji ovog foruma. Predsjedniku Pahoru posebno zahvaljujem za toplo gostoprimstvo ovdje na Brdu kod Kranja.

U proteklih deset godina svog postojanja, Brdo - Brijuni proces se etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa. Značaj ovog procesa jeste i u promoviranju evropske perspektive Zapadnog Balkana.

Od 2013. godine, otkako postoji ovaj format Procesa Brdo - Brijuni, došlo je do velikih promjena na međunarodnom, a onda i regionalnom planu. Političke napetosti, konflikti i humanitarne krize na rubovima Evrope i u njenom susjedstvu, zatim masovni migrantski talasi, te debata o unutrašnjim odnosima same Evropske unije, unijeli su određenu dozu depresije u evropsku javnost. To je naročito pogodilo proces evropskih i euroatlantskih integracija, kao najznačajniji narativ u proteklih sedam decenija u Evropi.

Od utemeljenja ove forme Procesa Brdo - Brijuni, kada je Hrvatska postala članica Evropske unije, nijedna druga država ovog dijela Evrope nije ostvarila članstvo u EU, što zorno svjedoči o krizi proširenja. Pristupanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije NATO savezu, te najavljeno otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU je unijelo izvjesnu dozu optimizma u regiju. No, ovi procesi teku nedovoljno brzo, što je pobudilo sumnju u spremnost Evropske unije da nastavi proces proširenja.

Izvjesno je da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi. Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga.

Dame i gospodo,

Sa sigurnošću možemo reći da je perspektiva članstva naših država u Evropskoj uniji proteklih decenija predstavljala najbolji i nezamjenjiv okvir za jačanje mira, stabilizaciju i realizaciju zajedničkih težnji ka prosperitetu.

Ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju. Većina dobrih stvari do kojih je došlo u regiji rezultat su evropskih integracija, što ukazuje koliko je moćan i važan ovaj proces.

Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ove regije, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima. Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava.

Važno je reći da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati.

Tako, Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu s praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što posebno opterećuje odnose Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s tim, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju.

Na koncu, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je, osim za BiH, vezano i za Crnu Goru.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekt, kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantiran međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH.

Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatira hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma s državom BiH.

Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH. Pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali s najvećim udarima pandemije.

Dame i gospodo,

Uprkos svim poteškoćama, Evropska unija je i dalje okvir sigurnosti i blagostanja. Evropa je to postigla zahvaljujući društvenim odnosima koje je uspostavila kroz svoj politički razvoj. Jednakost građana pred zakonom, vladavina prava, demokratski izbori i institucije, rješavanje problema dijalogom, sloboda misli i izražavanja, sloboda kretanja i vjeroispovijesti – sve su ovo ideje, zbog kojih je Evropa postala to što jeste.

Proces evropskih integracija predstavlja širenje ovih ideja i uspostavu ovakvih odnosa i na Zapadnom Balkanu. Naš cilj u Bosni i Hercegovini je usvojiti evropske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio evropskog sistema.

Mapa puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji jasno je zacrtana u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu naše zemlje za članstvo u EU. Dosada smo realizirali neke od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kao što su održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Revidirane strategije o procesuiranju ratnih zločina ili imenovanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Uvjeren sam da ćemo u skorom periodu ostvariti nove iskorake, a izuzetno poticajno bi, u tom smislu, bilo da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status.

U vrijeme proteklog sastanka ovog formata, prije dvije godine, bilo je otvoreno pitanje ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu, što smo uspjeli riješiti iako je riječ o složenom pitanju. Bosna i Hercegovina je do ovog trenutka već usvojila nacrt drugog po redu Programa reformi, čime nastavlja ispunjavati svoje obaveze prema NATO-u i osigurava provođenje potrebnih reformi.

Činjenica da i pored složenog sistema odlučivanja u Bosni i Hercegovini uspijevamo praviti iskorake ukazuje na našu opredijeljenost ka euroaltantskoj budućnosti. Budućnost Bosne i Hercegovine je u izgradnji funkcionalne, cjelovite i demokratske države, članice EU-a i NATO saveza, u kojoj će se svaki čovjek osjećati komotno i imati jednaka prava na svakom pedlju ove zemlje.

Na kraju, želim da kažem da ubrzani prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Evropska unija prije svega treba posmatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. Evropska unija  može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to garantira sigurnost i prosperitet i EU i Zapadnog Balkana.

Hvala vam na pažnji.