Zaista je privilegija danas biti ovdje i razgovarati o mnogim važnim temama, ne samo na simboličkom nivou, već suštinski, kroz ideju partnerstva i solidarnosti.

Ovo okupljanje dešava se u vrijeme kad su svijetu, baš kao i u periodu nastanka Pokreta, prijeko potrebni mir, relaksacija, dijalog, uzdržanost od namjere da neki problem učinimo većim.

Aktuelni globalni izazovi sa kojima se suočavamo ukazuju na važnost poštovanja neprolaznih i univerzalnih vrijednosti i principa na kojima je utemeljen i danas počiva Pokret nesvrstanih.

Svijet u kojem živimo mijenja se dramatičnom brzinom i, nažalost, ne u pozitivnom pravcu.

Pandemija virusa korona ostavila je ozbiljne i dugoročne posljedice u cijelom svijetu.

One se najprije ogledaju u izgubljenim ljudskim životima, a pored oblasti medicine i zdravstvene zaštite, vidljive su u gotovo svim drugim segmentima društva.

Usljed pandemije, ekonomski izazovi dodatno su se usložnili i umnožili, kako na globalnom, tako i na nivou pojedinačnih država, posebno onih siromašnijih.

Na vrhuncu pandemije, posebno su izražene razlike između razvijenih i nerazvijenih država u pogledu pristupa i distribucije medicinskih sredstava, poput respiratora i zaštitne medicinske opreme, a u kasnijoj fazi i vakcina.

Principi solidarnosti i uzajamne pomoći ustuknuli su pred strahom od nevidljivog neprijatelja koji se širio ogromnom brzinom, prkoseći svim restriktivnim mjerama koje su uvodile vlasti širom svijeta da bi očuvali svoje stanovništvo.

Ipak, bilo je i pozitivnih primjera kao što su aktivnosti određenih država i međunarodnih organizacija koje su bile na raspolaganju onim najugroženijima.

Kao predstavnica zemlje posmatrača, želim da pohvalim ulogu Pokreta nesvrstanih koji je i tada bio, a i danas je u centru multilateralnih napora usmjerenih ka prevazilaženju negativnih efekata korona virusa.

Nažalost, period postepenog oporavka, koji je uslijedio nakon stabilizacije epidemiološke situacije u svijetu, obilježen je novim globalnim sigurnosnim izazovima, ratnim dešavanjima i dramatičnim zaoštravanjem geopolitičkih rivaliteta.

Zato se ponekada čini da je i postkovid oporavak, kao i mnoge druge važne teme, u posljednjih godinu dana otišao u drugi plan, barem što se tiče medija i njihovog fokusa.

Međutim, odsustvo medijskog interesovanja ne znači da su ti izazovi nestali ili se umanjili.

Zato smatram da je veoma važno što u okviru ovog summita imamo priliku da skrenemo pažnju međunarodne javnosti na problem postkovid oporavka, kao i na važnost ulaganja dodatnih napora ka prevazilaženju negativnih efekata pandemije.

Taj zadatak nije nimalo jednostavan, s obzirom na složene okolnosti i ogroman nered u kojem se svijet trenutno nalazi.

Rat, sankcije, teroristički napadi govore da je jezik sile i oružja prevladao nad diplomatijom i dijalogom, a ponekad, čini se, i nad samim razumom.

I dok ljudi stradaju, ogroman dio svijeta pretvorio se u navijačke tabore koji požar gase benzinom.

U spirali nasilja i ratne histerije, sa podozrenjem, gotovo neprijateljski, posmatraju se oni koji apeluju na mir i dijalog, odbijajući da se svrstaju u jedan od suprotstavljenih tabora.

Kao što znate, na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, jedne od osnivačica Pokreta nesvrstanih, prije tri decenije bjesnio je krvavi građanski rat.

Posebno tragičan bio je sukob u Bosni i Hercegovini u kojem je stradalo skoro sto hiljada ljudi.

Mi, nažalost, jako dobro znamo šta je rat, šta su sankcije i kakve posljedice sa sobom nose, jer ih osjetimo i danas, 28 godina od okončanja oružanog sukoba.

Zbog toga iskreno saosjećamo i žalimo za svakim izgubljenim životom u Ukrajini i u drugim dijelovima svijeta jer znamo da oni nisu broj, niti statistika, već ljudska bića čiji su izgubljeni životi prouzrokovali duboke rane njihovim zauvijek unesrećenim porodicama.

Tragedija kroz koju smo prošli nas obavezuje da o tome govorimo sa ljudskog i humanitarnog aspekta, sa punom sviješću o tome da je cijena rata ogromna, baš kao i važnost mira.

I to baš na ovom mjestu, jer su upravo principi na kojima je utemeljen Pokret nesvrstanih jedini mogući put ka miru i dugoročnoj stabilizaciji trenutnih geopolitičkih i sigurnosnih izazova.

Svijetu je hitno potrebna reafirmacija principa miroljubive koegzistencije između država i naroda, uzajamnog poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta i nemiješanja u unutrašnje poslove drugih država.

U okviru kolektivnog tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, snažno se zalažem za ove vrijednosti, kao i za dosljedno poštovanje unutrašnjeg i međunarodnopravnog poretka.

Međunarodno pravo nije uspostavljeno da bi bilo mrtvo slovo na papiru ili švedski sto sa kojeg svako, od slučaja do slučaja, uzima ono što mu odgovara.

Ono je definisano kao univerzalno, sa jasnom intencijom da ga jednako poštuju svi subjekti bez obzira na veličinu, broj stanovnika, vojnu ili ekonomsku moć.

Posljedica urušavanja globalnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu su nestabilnost i anarhija u kojoj dugoročno niko ne dobija, a svi u manjoj ili većoj mjeri gube.

Uvjerena sam da na ovom mjestu postoji visok stepen saglasnosti u pogledu temeljnih vrijednosti na kojima treba da bude zasnovan međunarodni poredak, od kojih su mir, stabilnost i saradnja među najvažnijim.

Zadovoljstvo mi je što kao predstavnica zemlje posmatrača prvi put prisustvujem okupljanju zemalja Pokreta koji je pokazao sposobnost da opstane i zadrži svoj značaj uprkos svim globalnim promjenama.

Činjenica je da su okolnosti u kojima je nastao te 1961. u Beogradu, prijestonici SFRJ, a danas glavnom gradu Srbije, drugačije, ali ne i sasvim neuporedive sa trenutnim.

Činjenica je i da su mnoge nesvrstane zemlje, tada siromašne, uspjele da od nerazvijenih postanu razvijene i moderne zajednice. Upravo zemlje Pokreta predstavljaju odličan okvir za jednu novu privrednu saradnju, zato je važno rehabilitovati privredne i poslovne kontakte među njima.

I tada, a i danas, Pokret nesvrstanih nastoji da očuva međunarodni balans, afirmiše saradnju i međusobno uvažavanje u bilateralnim odnosima svojih članica, ali i globalnom poretku.

Zato sam uvjerena da i naša tradicija nesvrstanosti, utemeljena kroz vanjskopolitičko naslijeđe SFRJ, može biti snažan most saradnje i razumijevanja u budućnosti.

Kako kroz jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama članicama Pokreta nesvrstanih, tako i kroz učešće u multilateralnim inicijativama od općeg, globalnog značaja.

Mnogi izazovi su nam zajednički, bilo da je riječ o postcovid oporavku ili aktuelnim sigurnosnim i geopolitičkim turbulencijama.

Zato vjerujem da isto tako zajednički možemo doći do određenih zaključaka koji bi mogli doprinijeti njihovom prevazilaženju.

Hvala.