„Predsjedniče Zelenski, uvažene ekscelencije, dragi prijatelji!
Kao predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čast mi je učestvovati na Trećem summitu Krimske platforme i sa ovog mjesta poslati jasnu i nedvosmislenu poruku podrške ukrajinskom narodu u borbi za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, što, naravno, uključuje i Krim. Krim je Ukrajina!
Dolazim
iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja
teritorije. Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće
vojne sile prema Bosni i Hercegovini prethodila je politička, medijska,
ekonomska, i svaka druga agresija, uključujući i ona kulturološka - pokušaj poricanja
kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njenih naroda, predstavljajući
ih kao izmišljene, bez obzira na hiljadugodišnju historiju postojanja bosanske
državnosti.
Čak
su i okolnosti agresije na Ukrajinu i moju zemlju slične. U februaru 1992.
godine, bosanskohercegovački građani su glasali na referendumu
birajući nezavisnu i suverenu, multietničku, demokratsku, evropsku Bosnu i Hercegovinu.
Taj demokratski izražaj volje velike većine građana moje zemlje dočekan je
agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom
glavnog grada Sarajeva.
Dok
smo pratili događaje u Kijevu krajem 2013. i početkom 2014. godine, kada su
demokratskim putem Verkhovna Rada i građani Ukrajine jasno poslali poruku da
žele svoju zemlju iščupati iz vazalskog odnosa prema Rusiji, te je usmjeriti ka
slobodnom dijelu svijeta i Evropskoj uniji, pribojavali smo se sličnog
scenarija koji smo iskusili dvadeset godina ranije - ilegalne agresije i
pokušaja aneksije suverene ukrajinske teritorije. Ova djela bila su jasno
kršenje člana 2. Povelje Ujedinjenih nacija, Helsinškog
završnog akta, kao i Sporazuma o prijateljstvu između Rusije i Ukrajine.
Nažalost,
otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih
prava i sloboda, bilo je samo uvertira za nastavak agresije koja je
uslijedila u februaru 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i
ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, potčinjavanje
ukrajinskog naroda režimu u Kremlju.
Zajedno,
moramo se oduprijeti takvim nakanama i zaštiti osnovne principe međunarodnog
prava i poretka, od kojih zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog
svijeta. Nepovredljivost državnih granica, kao i politička nezavisnost
suverenih zemalja, moraju biti kolektivno zaštićeni. Oko ovih stvari ne smije
biti kompromisa. Braneći svoje pravo da postoji i bude slobodna, Ukrajina danas
plaća ogromnu cijenu odbrane tih osnovnih principa. Zato moramo biti glasni i jasni
u podršci Ukrajini i osuđivanju agresora.
Hvala
vam za pažnju. Slava Ukrajini!“