Izuzetna mi je čast da danas možemo biti u prilici razgovarati sa predsjednicom Republike Hrvatske i njenom delegacijom o mnoštvu pitanja koja mogu unaprijediti odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Ja bih vrlo jasno kazao - i unaprijediti odnose u samoj Bosni i Hercegovini.

Obraćanje
predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića:
Poštovana gospođo predsjednice, uvažena delegacijo, predstavnici
medija, od srca vas pozdravljam.
Izuzetna mi je čast da danas možemo biti u prilici razgovarati sa predsjednicom
Republike Hrvatske i njenom delegacijom o mnoštvu pitanja koja mogu
unaprijediti odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Ja bih vrlo jasno
kazao - i unaprijediti odnose u samoj Bosni i Hercegovini. S obzirom da se mi
već izraženo nalazimo u jednoj predizbornoj kampanji, današnje razgovore smo
iskoristili da naglasimo značaj i vašu ulogu u proteklom vremenu, kako bi BiH
zadržala svoj primarni vanjskopolitički prioritet, a to su evroatlantske
integracije. Zahvaljujemo za sve ono što ste do sada uradili. Koliko god da mi
još kasnimo oko nekih detalja unutar BiH, primarno mislim na Upitnik koji ćemo
ovih dana privesti kraju, vjerujem da BiH zaslužuje i dalju pažnju vas i vaše
administracije, te vaš utjecaj unutar Evropske unije, gdje nam možete pomoći da
naš kandidatski status ne bude neka daleka budućnost, nego realnost ove
kalendarske godine. Mislim da smo za to stvorili sve preduslove, a to bi
uveliko olakšalo odnose u čitavom području oko Bosne, istočno od Bosne i
Hercegovine.
Kada je u pitanju MAP, također ću vas zamoliti da upravo tamo gdje vi to možete, učinite najviše sa
vašim kolegama i prijateljima unutar članica NATO saveza. Talinski uslov jeste
jedna oštra barijera kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ali mislim da BiH
zaslužuje pažnju da na neki način aktiviramo MAP. Mislim da je opet pravo
vrijeme ova godina, jer bojim se da bismo mogli, sa bilo kakvim zaostatkom, jednostavno
otežati dalju komunikaciju nas u BiH, kada je u pitanju Sjevernoatlantski
savez.
Ja sam uvjeren da je sve što ste do sada radili bilo u interesu
jačanja odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ono što sam zamolio
kroz ove naše prethodne razgovore naglasit ću i ovdje, mislim da dalje trebamo
raditi na jačanju naših privrednih odnosa. Danas smo prvi vanjskotrgovinski
partner, ali tu postoji jako puno prostora za stvaranje preduslova izgradnje
dalje prometne, energetske i svih drugih oblika infrastruktura, koje mogu
učiniti da mladi ljudi u BiH prepoznaju mogućnost da BiH bude jedna izražena oblast
za investiranje. Tako da budućnost svoje porodice kreiraju u BiH, ne odlaskom u
Republiku Hrvatsku ili širom svijeta. S te strane, raduje me da smo danas imali
otvorene razgovore, što smo mogli dotaknuti i sva ona otvorena pitanja. Mislim
da ni jedno od njih nije toliko teško da ga ne možemo u jednom laganom
razgovoru riješiti. Duboko vjerujem da će naš put u BiH i, još jednom, godina
izbora, biti vrlo jasno određen ka reformskim aktivnostima u BiH. Za medije, a
i za vas, mi ćemo, uvjeren sam, u narednih nekoliko dana riješiti pitanje budžeta
za ovu fiskalnu i kalendarsku godinu na svim nivoima vlasti gdje to nije doneseno,
kako bismo time postavili jednu vrlo jasnu poruku – da se, koliko god da imamo
problema oko parlamentarnih većina na nivou entiteta Federacija BiH i u samoj
BiH, možemo s time nositi. Stvorena je jedna loša klima i neko je želi ograditi
i kada ste vi lično u pitanju i kada je u pitanju komunikacija između nas. Ja
mislim da za nju apsolutno nema mjesta. Motiviram vas da i dalje, kao i do sada,
kao pravi prijatelj BiH, pomognete da mi unutrašnje odnose uredimo sami, da
imamo uvijek partnera u Republici Hrvatskoj i kao supotpisnika Daytonskog mirovnog
sporazuma, kako bismo nastavili voditi našu vanjsku politiku, onako kako smo
zajednički radili u proteklom vremenu. S obzirom da smo malo kasnili s dolaskom
ovdje, zbog intenziteta razgovora, ja ću svoj uvodni dio malo skratiti. Hvala
vam.
Obraćanje predsjednice Republike Hrvatske
Kolinde Grabar-Kitarović:
Prije
svega, gospodine predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragane
Čoviću, hvala lijepo na srdačnom dočeku. Isto tako zahvaljujem i drugoj dvojici
članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gospodinu Bakiru Izetbegoviću i
gospodinu Mladenu Ivaniću na srdačnom dočeku danas i na otvorenim razgovorima
koje smo vodili. Protokol državnih
posjeta uvijek je takav da je vrijeme ograničeno. Međutim, ima puno toga
o čemu smo razgovarali, o čemu bismo mogli nastaviti razgovarati. Svakako ćemo
nastaviti razgovarati tokom službene večere večeras. Moram reči da me doista
veseli biti danas u Sarajevu, ovdje sa vama i pružiti podršku kao prijatelj
Bosne i Hercegovine, kao predsjednica Republike Hrvatske, koja je prijatelj
Bosne i Hercegovine, koja je jedna od najbližih susjednih država i koja vam
želi ništa drugo nego samo dobro u vašem unutrašnjem razvoju i u vašem napretku
prema članstvu u Evropskoj uniji i punoj aktivaciji MAP-a i drugim ciljevima
koje ste si zacrtali kao država.
Današnji
razgovori bili su vrlo otvoreni i ja držim da je to put prema naprijed.
Razgovaramo o svim pitanjima koja eventualno opterećuju odnose, ali isto tako,
o velikoj pozitivnoj dimenziji odnosa i drago mi je da smo se dogovorili,
gospodine predsjedavajući, zajedno s ostalima članovima Predsjedništva, da ćemo
intenzivirati našu komunikaciju, da ćemo se češće čuti, češće susretati i da
ćemo u okvirima takozvane tihe diplomatije prionuti na rješavanje otvorenih
pitanja koja bespotrebno opterećuju naše odnose.
Ja bih,
prije svega, istaknula ogromni potencijal koji Republika Hrvatska i Bosna i
Hercegovina imaju u međunarodnim odnosima i u našim bilateralnim odnosima.
Danas smo
se dotaknuli privrede, nadam se da ćemo o tome više danas i više razgovarati,
jer sam interes hrvatskih poduzeća i
hrvatskih ulagača dokazuje koliko je Hrvatskoj važna Bosna i Hercegovina i
koliko Hrvatska drži do Bosne i Hercegovine i drži do toga da se ide u daljnju
stabilizaciju i u daljnje reforme koje će omogućiti snažan, čvrst put bez
ikakvih stranputica, bez ikakvih zastoja na putu prema članstvu u Evropskoj
uniji.
Hrvatski
su privrednici i Hrvatska uložili gotovo milijardu eura u bosanskohercegovačku
privredu. Bosna i Hercegovina jedna je od država u koje Hrvatska najviše ulaže.
Na drugom je mjestu po našim ulaganjima, a naša trgovinska razmjena prošle
godine je iznosila oko 1,6 milijardi eura. Gotovo 500 hiljada, dakle gotovo
pola miliona ljudi iz Bosne i Hercegovine
posjetili su Hrvatsku kao turisti i nadamo se da će se taj trend
nastaviti.
Oko
dvjesto hrvatskih poduzeća djeluje ovdje, oko stotinjak bosanskohercegovačkih
poduzeća djeluje u Hrvatskoj, a naravno, postoje i brojna područja daljnje
saradnje i područja za ulaganja u prostoru energetike, prometa,
telekomunikacija, graditeljstva, industrije, tračničkih vozila, prehrambene
industrije, farmaceutske, metaloprerađivačke, elektroničke,
drvoprerađivačke, itd.
Ali,
prije svega, tu je međusobna orijentiranost između naše dvije države koje
dijele 1001 kilometar dugačku granicu i činjenica, kao što sam rekla i prošlog
puta, kad sam bila u Sarajevu prije dvije godine, da Hrvatska doslovno grli
Bosnu i Hercegovinu geografski, a nadam se i u svakom drugom smislu.
Kako se,
na žalost, posljednjih nedjelja i posljednih mjeseci u medijima i u jednoj i u
drugoj državi stvarala negativna klima, ne samo oko ove posjete, već općenito
oko odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i naših namjera u Bosni i
Hercegovini, htjela bih ovdje poslati nekoliko važnih i ključnih poruka.
Ja ću u
svom obraćanju biti malo duža nego vi gospodine predsjedavajući, jer zaista
držim da u ovom direktnom razgovoru i dijalogu, ne samo s članovima
Predsjedništva i s drugim zvaničnicima s kojima ću se danas susresti, već s
bosanskohercegovačkom javnošću, sa sva tri naroda, sa svima građanima,
državljanima Bosne i Hercegovine, pošaljem jasne i nedvosmislene poruke. Jer,
na žalost, posljednjih se nedjelja i mjeseci puno toga izvlačilo van kontesta i
interpretiralo ili neke elemente kojih se ja nisam dotakla, stavljalo meni na
dušu ili Republici Hrvatskoj.
Dijalog
je uvijek najbolji put prema naprijed, pogotovo ukoliko postoje bilo kakve
nedoumice, ukoliko postoje bilo kakva pitanja.
Pa eto,
kao predsjednica Republike Hrvatske želim reći da jest moja prva dužnost
štititi državne interese Republike Hrvatske i nacionalne interese hrvatskoga
naroda. No isto tako, imam dužnost graditi mir i odnose saradnje i
prijateljstva sa svim državama, prije svega sa susjednim državama, a nema
zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od Bosne i Hercegovine.
Republika
Hrvatska je činjenicom, koju sam već spomenula, da dijelimo hiljadu i jedan
kilometar dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, svojim ustavom, ali i kao
država potpisnica Washingtonskog i garant provedbe Daytonskog ugovora,
obavezana posebno pratiti procese u Bosni i Hercegovini i prijateljski iznositi
moguće izazove koje uočava. To se nikako ne može tumačiti miješanjem u
unutrašnje stvari, odnosno unutrašnja pitanja naše susjedne i prijateljske
države, jer Republika Hrvatska pri tome polazi od i zagovara temeljna načela na
kojima je uspostavljena Bosna i Hercegovina, a ne pojedinačna partikularna
rješenja.
Upravo je
na čelnicima Bosne i Hercegovine preuzeti odgovornost za osiguranje njezine
bolje budućnosti, koju je odlučila ostvariti po transformacijskom modelu
članstva u Evropskoj uniji. U tome Bosna i Hercegovina jest posebna zbog svog
temelja na jednakopravnosti njenih konstitutivnih naroda i osiguravanja
ravnopravnosti svih njenih građana, posebino
pripadnika različitih manjina.
Moram
reći da je mnogima u svijetu to teško razumjeti ili to ne žele, pribjegavajući
pojednostavljivanju. A neki pak, na žalost, namjerno žele zamagliti takvo utemeljenje
Bosne i Hercegovine i težište stavljaju na jedan od ta dva elementa.
Podnošenjem
zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji i njegovim prihvatanjem od strane
Evropske unije, dakle čekamo odgovore na Upitnik i u tom procesu Hrvatska će, kad se zaprime ti odgovori na
Upitnik, doista učiniti sve kako bi Evropska komisija što je moguće prije
odgovorila i kako bi Bosna i Hercegovina što je moguće prije stekla status
kandidata.
Dakle,
prihvatanjem tog procesa Bosna i Hercegovina prihvatila je i ujedno monitoring
nad ostvarivanjem obaveza, koji to sa sobom povlači.
Taj je
put Republika Hrvatska prošla i mi jako dobro znamo koliko je zahtjevan, znamo
koliko je težak, znamo koliko se često on može doimati i nepravednim. I zato,
vjerujući u iskrenost opredjeljenja državnih tijela Bosne i Hercegovine, svih
članova Predsjedništva, ali i svih političkih struktura i građana za članstvo u
Evropskoj uniji, želimo Bosni i Hercegovini kao susjednoj državi triju
konstitutivnih naroda i domovini hrvatskoga naroda pružiti svu moguću pomoć da
taj put prijeđe što je moguće prije, što je moguće efikasnije.
Možda
nema drugih država u svijetu koje su upućenije jedna na drugu kao što su to
Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Historijski, privredno, prometno, kulturno,
dakle naše dvije države doista, rekla bih, i dišu zajedno.
Osim
toga, naravno, ono što je nama u Hrvatskoj posebno bitno jeste da je Bosna i
Hercegovina i domovina i hrvatskog naroda.
Moja
briga o njegovoj dobrobiti na koju sam obavezana i svojom dužnošću, ali i
svojim dubokim osjećajima, te naravno, i slovom Washingtonskog i Daytonskog
sporazuma, dio je želje za dobrobiti svih naroda i svih građana Bosne i
Hercegovine, bez obzira na njihovu vjeru i naciju.
Bojim se
da se u Bosni i Hercegovini, kad sagledavamo situaciju i kad gledamo prema
rješenju nekih unutrašnjih pitanja koja opterećuju državu, to često promatra,
ono što bi Amerikanci rekli „zero sum game“, dakle kao igra nultoga zbira, da
se često promatra da je dobitak za jedan narod automatski gubitak za neki drugi
narod. Međutim, to ne mora i ne smije apsolutno tako biti.
To što se
mi zalažemo za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, za konstitutivnost
hrvatskog naroda ne znači da ni na koji
način omalovažavamo ili želimo da ta prava idu na uštrb ostalih naroda i naravno,
svih manjina i građana Bosne i Hercegovine.
Hrvati u
Bosni i Hercegovini jesu njen konstitutivni narod koji konzumiranjem svojih
suverenih prava ne želi ništa drugo nego mir i ravnopravnost s Bošnjacima i
Srbima.
Hrvati u
Bosni i Hercegovini nisu bili i nikada neće biti nacionalna manjina i nisu
ničim zaslužili da ih itko takvim smatra niti će to dopustiti. Hrvati su u
Bosni i Hercegovini stoljećima živjeli, žive i živjet će, a Hrvatska će uvijek
biti s njima, kao i sa svima vama ostalima u Bosni i Hercegovini.
Povezivanje
s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, podrška njihovom povratku i ostanku, te
očuvanju njihove jednakopravnosti strateški je interes Republike Hrvatske.
Svojom
podrškom ravnopravnosti Hrvata u BiH ujedno izražavam punu podršku napretku BiH
na svakom planu njenog razvoja za bolji
život svih vaših građana. U ovom trenutku je ključno osigurati da nakon
jesenskih izbora BiH osigura puno djelovanje svojih institucija i ne završi u
njihovoj paralizi i nefunkcionalnosti poput stanja u gradu Mostaru kakvo imamo
danas.
Dogovor
oko reforme izbornog zakonodavstva koja bi trebala osigurati provedbu odluke
Ustavnoga suda BiH, a znamo da je jedan od temelja pravne države i poštivanje
pravne države upravo provedba odluka Ustavnoga suda i drugih pravosudnih
tijela, presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci u
skladu s poštivanjem ravnopravnosti i
konstitutivnosti svih triju naroda, a slijedom temeljnih načela dejtonskih i
washinghtonskih sporazuma, trenutno je ključan izazov.
To je
mišljenje koje nema samo Hrvatska. To je stav većeg dijela međunarodne
zajednice kojoj je stalo do ove države, kojoj je stalo do BiH. Ja ne želim da
vam zakonodavstvo pišu međunarodne institucije ili međunarodna zajednica, želim
da to učinite sami i u tome je sva bit mojega međunarodnoga angažmana u okviru
Evropske unije, u okviru NATO-a i okviru trećih država. Tu su, naravno,
potrebne politička hrabrost i mudrost i nadam se da će je politički činioci u
BiH iznaći na dobrobit svojih naroda i svih državljana.
Želim da
BiH ostvari sve svoje razvojne potencijale i u tome sam kao predsjednica vaše
najbliže države i članice EU spremna pružiti svu ličnu i državnu daljnju
podršku.
BiH nije
imala, nema i neće imati većeg zagovornika svog evropskog puta od RH, a i što se odnosi i na saradnju sa
Sjeveroatlantskim savezom, odnosno akcioni plan za članstvo oko kojeg postoji
saglasnost. Hrvatska spada među nekoliko država koje doista zagovara argument
da treba priznati, tzv. kriterij vjerodostojnog, odnosno kredibilnog napora i
tu zajedno s vašim drugim prijateljima radimo u okviru NATO saveza kako bismo
za to pridobili i ostale saveznice.
Sigurna
sam da dijelimo uvjerenje kako je za ostvarivanje tog cilja saradnja u svim
područjima između naše dviju države od najveće važnosti. Stabilnost i dinamična
razvojna perspektiva BiH isto su tako
važne i za RH i za cijelu jugoistočnu Evropu. U tom kontekstu perspektiva
članstva BiH u EU od prvorazredne je političke, privredne, kulturne i
sigurnosne važnosti. Ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata u BiH neizostavan
je dio toga procesa.
Uvjerena
sam da je upravo hrvatski narod u BiH jedan od najsnažnijih motora procesa
evropskih integracija te da je to zalog daljnjeg razvoja međudržavnih odnosa
između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i zajedničkog napretka, a ja se nadam i
vjerujem da će oni od danas krenuti uzlaznim putem.
Hvala vam
lijepa.