Poštovana gospodo predsjednici i premijeri,

Cijenjeni ministri i ambasadori,

Dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da Vam poželim dobrodošlicu ovde na olimpijskoj planini Jahorini, našem poznatom turističkom centru. Nadam se da će vam boravak ovdje ostati u veoma lijepoj uspomeni. Ovo je završni sastanak našeg predsjedavanja, BiH u procesu saradnje u Jugoistočnoj Evropi i drago mi je da danas ovdje predsjedavam ovim skupom. Izražavam zadovoljstvo što  ste se odazvali pozivu da učestvujete na današnjem samitu. Ovo je još jedna prilika da razmijenimo mišljenja o svim najvažnijim pitanjima kojima se susrećemo u regiji, a posebno o stanju evropskih i euroatlantskih integracija.

Ispred vas je predloženi nacrt dnevnog reda našeg današnjeg sastanka. Da li ima kakvih primjedbi ili komentara? Ako nema, mogu li konstatirati da ste prihvatili i usaglasili se o predloženom dnevnom redu? Dakle, isti je usvojen.

Poštovani gospodine Tajipe Erdoganu, poštovani gospodine Mile Đukanoviću, poštovani gospodine Stevo Pendarovski, poštovani gospodine Iljire Meta, poštovana gospođo Ana Brnabić, poštovani gospodine Bojko Borisov, poštovani gospodine Nikolae Hurduk, poštovana gospođo Zdravka Bušić, poštovani gospodine Georgios Iliopulos, poštovani gospodine Oleg Culea i poštovana gospođo Zorice Bukinac, dame i gospodo,

Velika mi je čast da vas danas pozdravim u ime Predsjedništva BiH ovdje na Jahorini na završnom samitu našeg predsjedavanja Procesom saradnje Jugoistočne Evrope. Želim da vam se zahvalim na dolasku danas ovdje, napominjući da naše današnje okupljanje predstavlja još jednu potvrdu da saradnja u Jugoistočnoj Evropi nije samo diplomatska, nego potpuno konkretna i sadržajna aktivnost.

Danas će mnogi ocijeniti da stanje u Jugoistočnoj Evropi nije kakvo bismo željeli i kakvo smo pokušavali uspostaviti posljednjih 20 godina. Moguće da je tako.

Ja bih se uglavnom složio s takvom ocjenom. Mi smo prije 23 godine osnovali ovaj proces upravo u cilju da bude forum na kojem ćemo rješavati probleme ili bar kreirati uvjete u kojima će se ti problemi moći rješavati nekim drugim mehanizmima. Ako Proces služi za to, iskoristimo ga onda, učinimo to još danas i ovdje, da neke stvari pokrenemo i neke stvari dogovorimo. Vama je poznato, kao i meni, da se vode razgovori o tzv. racionalizaciji regionalnih inicijativa. To naravno ima smisla. Jasno je da se okolnosti mijenjaju, ali nije uvijek lako odgovoriti na poziv za učešće na odgovarajućem nivou.

Nisam siguran da bi ovaj proces trebalo racionalizirati, odnosno ugasiti. Ipak je to inicijativa koju smatramo autohtonom iz regije Jugoistočne Evrope. Kad je već tako, iskoristio bih, za dobrobit naših zemalja i regije u cjelini, podršku koju nam u ovom procesu pruža Evropska unija. Osim toga, zemlje Jugoistočne Evrope, kao što znamo, ili su članice Evropske unije ili su orijentirane prema članstvu. Zato će rješavanju problema u okviru Procesa u velikoj mjeri na evropskom putu doprinijeti one učesnice koje nisu članice Unije.

Ne želim da se miješam u bilo čije bilateralne probleme, iako mislim da na sastancima u okviru Procesa možemo razgovarati o svemu. Ali mislim da nije u redu da danas gubimo vrijeme razmjenjujući kurtoazne pozdrave i fraze, a onda se raziđemo bez ikakvih rezultata, a da naši građani nastavljaju da očekuju i,  naravno, da trpe posljedice toga što se mi ovde ne možemo dogovoriti oko nekih važnih pitanja.

Počet ću o BiH. Neki kažu da ima problema s efikasnim funkcioniranjem i da to sada manifestira činjenica da i nakon devet mjeseci nakon izbora nismo uspjeli formirati sve institucije vlasti. Ja mogu da vam kažem da se proces oko razgovora i dogovora o formiranju vlasti već odavno može se smatrati završenim. Vjerujem da ćemo uspjeti to da učinimo brzo i da ćemo biti u prilici da vas sve obavijestimo o tome. Ustvari, potrebno je samo da se primijeni ono što smo već dogovorili u okviru BiH. Dakle, dogovor i kompromis koji smo postigli. Kada to svi prihvate, a kad kažem svi, mislim na unutar i izvan ove zemlje, put prema daljnim učincima bit će otvoren. Šta je sa tzv. vanjskim problemima BiH? Kao vanjski problemi često se pominju pitanja granica s Hrvatskom i Srbijom. Tu imamo zastoj i gotovo da se ništa ne dešava. A ja predlažem da donesemo po jednu izjavu između BiH i Hrvatske i BiH i Srbije, kojom ćemo utvrditi zajedničke komisije koje bi mogle da dalje nastave i aktueliziraju ovo pitanje.

Znamo da je veoma važno da riješimo pitanje granice i da to ne smijemo ostaviti vremenu i čekanju da se to samo od sebe desi. Mogli bi početi od tog da potvrdimo sporazum iz 1999. godine s Hrvatskom, za koji se smatra da je taj problem riješen na privremenoj osnovi. Da je prirodno, da taj sporazum nije ratificiran ni od jedne strane, ali ima odredbe o privremenoj primjeni. Ja predlažem i danas da se dogovorimo o formiranju zajedničkih komisija koje će se baviti svim otvorenim pitanjima, kao što je pitanje koje se pokreće ovdje u BiH, u vezi s pitanjem Neumskog zaliva, ali isto tako i pitanje imovine poduzeća iz BiH koja je odlukama Hrvatske stavljena u status nemogućnosti korištenja od strane subjekata BiH. Zato sve treba zajednički da radimo i da to jednostavno ne prepustimo medijima i nekim drugim procesima, nego da zajednički pokušamo raditi na tim pitanjima. Također predlažem da se danas dogovorimo i o načinu rješavanja ekoloških problema između BiH i Hrvatske. Ne samo Trgovinske gore, nego i Rafinerije nafte, zbog koje opravdano od strane Hrvatske postoje određene bojazni. Države jesu suverene na svojoj teritoriji, ali ipak ne bi mogle da čine nikakvu štetu jedne  drugima, pa ni u oblasti ekologije. Predlažem da danas dogovorimo formiranje stručne komisije između BiH i Srbije, koja će riješiti bizarni problem redoslijeda u potezima, da li će se prvo zaključiti sporazum granica prema sadašnjem katastarskom stanju, pa potom granice korigirati gdje je to potrebno ili obrnuto. To je trivijalni problem i naravno da se niko ne treba plašiti da će biti prevaren, posebno niko ovdje u BiH. Nadalje, tu je i naš problem s Kosovom u vezi s taksama na izvoz roba. Mi razumijemo da Kosovo želi riješiti  pitanje putovanja s BiH. Očekivali smo da će to pitanje biti riješeno na regionalnom nivou, u okviru regionalnih ekonomskih oblasti. Ali možemo razgovarati o tome. Ne vidim razloga da BiH prihvati ono što je već prihvatila Srbija u odnosima s Kosovom. Ali ukidanje taksi je međunarodnopravna obaveza koju je Kosovo prihvatilo u okviru CEFTA-e. Međunarodnopravne obaveze moraju se izvršavati dok su na snazi. Zamislite da mi činimo nešto slično. A o zahtjevu da BiH prva prizna Republiku Kosovo, pa će taksa biti ukinuta, mislim da ne treba trošiti nikakve riječi. Inače, nama je, bez obzira na sve, ipak žao što delegacija Prištine nije ovdje, zbog propuštene prilike za daljnju saradnju na regionalnom planu. Šta je bio razlog za to? Obrazložili su da nisu zadovoljni tretmanom od strane domaćina. No, zar mi nismo u potpunosti ispoštovali aranžman o regionalnom predstavljanju pod kojim je Priština pristala i bila uključena u ovaj proces i ranije. Mislimo da nije bilo razloga da otkažu. Ako mi je dozvoljeno da primijetim, Priština kao da se trudi da u posljednje vrijeme ne izlazi iz centara međunarodne pažnje. Mislim da to nije dobar put i da bi trebalo da napuste takvo držanje.

Na kraju, aktuelni problem migracija. Ne treba pokušavati nama ovdje objašnjavati u čemu je problem, to svi znaju, nego kakve su nam opcije da to bar pokušamo riješiti. Da li ga možemo riješiti samo tako što ćemo hermetički zatvoriti granice između nečlanice i članica EU, ali ne i obrnuto i ne između samih nečlanica. Ako držimo otvorenim protok od neke članice do nečlanice, kao i između dvije nečlanice, a istovremeno hermetički zatvorimo protok od svake nečlanice ka svakoj članici, migranti će se akumulirati u državama nečlanicama EU do broja pod kojim će eksplodirati, a onda će se opet tražiti regionalne intervencije za rješavanje tog problema svih zemalja u regiji, naravno i same EU. Zato imam rezerve prema projektima da evropska granična služba pomogne Graničnoj policiji BiH. I da se granice između BiH i Hrvatske hermetički zatvore. U isto vrijeme migranti i dalje pristižu u BiH poznatim rutama. Također, nisam ni za to da se OS BiH razmjeste na granicu s Crnom Gorom i Srbijom, to ne bi bila dobra poruka za regiju. Predlažem da se pronađe jedno održivo rješenje, rješenje koje će biti regionalnog karaktera i u saradnji s EU. Predlažem da se evropski eksperti u najkraćem roku sastanu s predstavnicima resornih ministarstava u okviru ovog foruma zemalja Zapadnog Balkana, kako bi razmotrili situaciju i predložili rješenje.

Sigurno je da se treba napraviti jedno regionalno tijelo koje će se baviti pitanjem migracija. Ono što bi sigurno morali, i svi dijelimo zajedničke stavove o tome, je da spriječimo krijumčarenje tih ljudi čija je sudbina veoma teška.

Eto, dao sam nekoliko ideja i ne znam da li sam bio u fokusu. Kasnije ću zamoliti i svoje kolege iz Predsjedništva da nam se također obrate. Pozivam vas da budete otvoreni, kao što sam i ja pokušao da budem. Pozivam vas da iznesete prijedloge i da o vašim prijedlozima ne samo raspravljamo, nego i da dođemo do bar nekih rješenja. Sinoć smo bili na zajedničkoj večeri i hvala vam što ste doprinijeli stvaranju konstruktivne atmosfere za naš današnji program. Hvala vam na pažnji i nastavljamo po rasporedu.

Dajem riječ gospodinu Komšiću, članu Predsjedništva BiH, koji će vam se obratiti.