Bosna i Hercegovina je pravo mjesto za jedan ovakav događaj, jer je ona jedno od najznačajnijih mjesta na globalnoj mapi kada je u pitanja borba za ljudska prava.

Bosna i Hercegovina je bila mjesto najstrašnijeg kršenja ljudskih prava na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata. Nijedna evropska zemlja u svojoj nedavnoj prošlosti nije iskusila ono što je iskusila Bosna i Hercegovina u periodu 1992. - 1995. O tome najvjernije i najpreciznije svjedoče presude koje su izrekli Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde u Haagu.

Počinjeni zločini i velikodržavne ambicije na štetu BiH su kao posljedicu ostavili duboke etničke podjele i diskriminaciju u bosanskohercegovačkom društvu, koje bacaju tamnu sjenu na hiljadugodišnju bosanskohercegovačku historiju zajedničkog života, ravnopravnosti i uzajamnog poštivanja između građana ove zemlje bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost.

Naša trajna misija je uvijek bila i ostala da te podjele i diskriminacije uklonimo.

U sam Dejtonski mirovni sporazum ugrađeni su snažni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava koji, nažalost, nisu do kraja iskorišteni i implementirani. U Ustav BiH je ugrađeno 15 međunarodnih konvencija za zaštitu ljudskih prava, na čelu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te je jasno precizirano da su te konvencije nadređene domaćem zakonodavstvu.

Na taj način, već samim važećim Ustavom definirana je trasa za njegovu evolutivnu transformaciju, kroz politička i pravna sredstva. To je put usklađivanja Ustava Bosne i Hercegovine s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim standardima, koji zahtijevaju puno poštivanje i zaštitu ljudskih prava.

Nažalost, umjesto da budu sredstvo osiguranja i zaštite ljudskih prava, dijelovi institucionalnog sistema u Bosni i Hercegovini zloupotrebljavaju se od strane nekih kao sredstvo i opravdanje za uskraćivanje i negiranje ljudskih prava.

Dame i gospodo,

Politika Evropske unije temelji se na promociji ljudskih prava i zaštite manjina. Evropska unija se obavezala da klauzule o poštivanju ljudskih prava uključi čak i u svoje trgovinske sporazume, te da u odnosima s drugim zemljama i regijama insistira na zaštiti ljudskih prava. Za Bosnu i Hercegovinu je izuzetno važno da imamo još snažniju inicijativu EU za zaštitu ljudskih prava i osiguranje ravnopravnosti svih građana u Bosni i Hercegovini.

To se potpuno uklapa i u strateške političke interese Evropske unije na Zapadnom Balkanu, koji uključuju sigurnost i stabilnost. Ključni značaj za sigurnost i stabilnost ima poštivanje ljudskih prava, jer samo tamo gdje imamo poštivanje ljudskih prava i gdje ona nisu narušena možemo računati na dugoročno stabilno i sigurno okruženje.

Put evropskih i euroatlantskih integracija je ključni politički mehanizam za uklanjanje podjela i diskriminacija u bh. društvu.

Kroz različite faze svog integracijskog puta, Bosna i Hercegovina je preuzimala i nastavit će da preuzima obaveze u cilju dostizanja političkih kriterija za članstvo u EU, definiranih sporazumima iz Kopenhagena i Madrida, a u kojima se zahtijeva da zemlja kandidat postigne stabilnost institucija koje garantiraju demokratiju, ljudska prava i zaštitu manjina.

U znaku ispunjavanja navedenih kriterija jesu i preporuke iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, čija provedba predstavlja idući važan korak na putu eurointegracija naše zemlje.

Paralelno s procesom evropskih integracija, teče i proces pravosudne borbe za povećanje stepena ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Čitav niz presuda Evropskog suda za ljudska prava imao je izuzetan utjecaj na BiH, u kontekstu ljudskih prava.

Najvažnije su svakako presude u četiri slučaja, kojima se nalaže reforma Ustava Bosne i Hercegovine, a to su slučajevi Sejdić - Finci, Pilav, Zornić i Šlaku.

Navedenim presudama sveobuhvatno je detektirana disikriminacija u postojećem ustavnopravnom i političkom sistemu BiH, zbog koje svi građani BiH koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda nemaju puna politička prava. Riječ je o odrebama Ustava koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja vrhovnih izvršnih i zakonodavnih tijela.

Stoga su neophodne izmjene Ustava BiH kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, neovisno o etničkoj ili drugoj pripadnosti, kako to nalaže pravna stečevina Evropske unije.

Međutim, ni pripadnici konstitutivnih naroda nisu pošteđeni diskriminacije. Druga sistemska diskriminacija jeste ona prema pripadnicima konstitutivnih naroda na područjima gdje su ti narodi u manjini. To se posebno odnosi na Bošnjake i Hrvate u entitetu Republika Srpska, ali i na Srbe u entitetu Federacija BiH.

Poseban vid diskriminacije odnosi se na povratničku populaciju. Primjera je puno. Prije nekoliko dana Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je odluku kojom se naređuje izmještanje nelegalno sagrađene crkve iz dvorišta povratnice Fate Orlović, u Konjević-Polju. Nakon što su institucije entiteta RS godinama odbijale da same zaštite pravo na privatnu imovinu gospođi Orlović, sada je njihova obaveza da to učine, provodeći presudu Evropskog suda za ljudska prava.

Dame i gospodo,

Izazovi i poteškoće s kojima se suočavamo su ogromni.

Primjeri, poput navedenog slučaja Fate Orlović, uskraćivanje prava na izučavanje bosanskog i hrvatskog jezika u entitetu RS, prava na zapošljavanje povratnika u javnom sektoru, kao i na njihovu participaciju u institucijama i simbolima entiteta RS – samo su neki od primjera duboko ukorijenjene diskriminacije.

Jedno od temeljnih načela Evropske unije jeste zaštita prava manjina. Povratnici u Bosni i Hercegovini de jure nisu u statusu nacionalnih manjina, ali zbog diskriminacije i intenzivnih pritisaka koje trpe često se nalaze u težoj situaciji od mnogih pripadnika nacionalnih manjina. U tom smislu, od najveće važnosti jeste da Evropska unija svoj interes za zaštitu manjinskih grupa usmjeri prioritetno ka zaštiti povratničkih zajednica.

Treći oblik najteže diskriminacije jesu tzv. «dvije škole pod jednim krovom», u kojima se unutar jednog te istog objekta djeca, uz primjenu fizičkih barijera, a pod patronatom države, razdvajaju po etničkoj osnovi. Takva praksa podsjeća na najteže forme aparthejda i rasne segregacije, provođene u Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoafričkoj Republici.

Zapanjujuće je da u Bosni i Hercegovini, u srcu Evrope, u 21. stoljeću svjedočimo praksi za koju smo vjerovali da su je još u prošlom stoljeću zauvijek savladali pokreti za ravnopravnost, koje su inspirisali veliki borci za ljudska prava poput Nelsona Mandele ili Roberta Kennedyja. Svi zajedno moramo doprinijeti borbi protiv ove segregacije, ohrabriti nove mlade lidere i borce za ljudska prava, te se nadam da će i jače prisustvo Fondacije „Robert F. Kennedy“ u BiH doprinijeti tom cilju.

Dame i gospodo,

Moć nikada ne smije biti iznad ljudskog dostojanstva i čovjekove slobode. U temeljima demokratskog uređenja društva jeste svijest o fundamentalnoj vrijednosti ljudskog bića. Bez prisustva te svijesti, kod većine pojedinaca, demokratija nije moguća u jednome društvu.

Zato je od najveće vrijednosti graditi svijest o ljudskim pravima kod novih generacija, kod mladih ljudi. Krucijalan značaj za taj proces ima obrazovanje i samo uz kvalitetno obrazovanje moguće je jačati demokratske vrijednosti. Stoga pozdravljam i ohrabrujem inicijativu Fondacije „Robert F. Kennedy“, koju predvodi gospođa Kerry Kennedy, za snažnijim uključivanjem ideje ljudskih prava u obrazovne sisteme širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini.

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima snažan potencijal da iz faze gdje je žrtva diskriminacije postane društvena snaga koja će suzbijati diskriminaciju i doprinositi borbi za izgradnju cjelovite i demokratske države Bosne i Hercegovine, u kojoj će svaki čovjek imati jednaka prava na svakome pedlju zemlje.

Dopustite mi da ovo obraćanje zaključim podsjećanjem na riječi Roberta Kennedyja da «budućnost nije poklon, već dostignuće». Ta poruka  svojom snažnom sugestivnošću podsjeća nas da samo društvo koje uspješno odgovori izazovima i zadacima može računati na dostojnu budućnost, a to je budućnost jednakih prava za sve, zaštite čovjekove slobode i dostojanstva.

Hvala vam na cijenjenoj pažnji.