Dame i gospodo,

dragi prijatelji!

Velika mi je čast i zadovoljstvo prisustvovati ovome, za mene vrlo važnom događaju - Kongresu Evropske narodne stranke. Prije svega želim da zahvalim dosadašnjem predsjedniku Josephu Daulu, koji je dao značajan doprinos radu EPP-a, kao i evropskim integracijama BiH.

Vjerujem da će g. Tusk biti izabran za budućeg predsjednika EPP-a i želim ovom prilikom da mu zahvalim na svemu onome što je uradio dok je bio predsjednik Evropskog vijeća, na promoviranju i zaštiti temeljnih vrijednosti EU. Posebno mu zahvaljujem što pruža podršku evropskoj perspektivi BiH.

Dame i gospodo,

Živimo u turbulentnom vremenu punom izazova.  Evropska unija se suočava s brojnim problemima, od migrantske krize preko Brexita do rasprava o unutrašnjem preuređenju Unije.  Principi na kojima se decenijama temelji međunarodni poredak su uzdrmani. Neki od najmoćnijih globalnih aktera danas ozbiljno dovode u pitanje svjetski poredak zasnovan na ranije općeprihvaćenim pravilima.

U trenucima nesigurnosti i krize ljudi se uvijek vraćaju izvornim vrijednostima.  Evropska narodna stranka je simbol tih vrijednosti.  Zato nije slučajno da građani Evropske unije daju povjerenje strankama ove grupacije.

Principi na kojima je Evropska unija utemeljena su demokratija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava, sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala i društvena solidarnost.  Pod pritiskom populističkog vala ovi principi su proteklih godina bili ozbiljno ugroženi.  Evropska narodna stranka sve vrijeme je bila i ostala zaštitnik tih principa i čuvar ujedinjene Evrope.

Dragi prijatelji,

migrantska kriza i aktuelne rasprave unutar Evropske unije o Zapadnom Balkanu otvorile su jedno veoma važno i osjetljivo pitanje – a to je pitanje odnosa Evrope i islama.

Većina vas pripada narodima i strankama koji baštine kršćansku tradiciju. Ja pripadam narodu koji baštini islamsku tradiciju.

Različitih smo religija.  Ali nam je zajednička vjera u Boga i abrahamska tradicija.  Prijatelji smo. Dijelimo zajedničko evropsko tlo. Pripadamo istoj političkoj grupaciji. Dijelimo iste ciljeve. Naše različitosti ne sprečavaju nas da imamo zajedničku viziju Evrope. Naprotiv, bogatstvo naših različitosti je temelj te naše vizije.

Evropska unija bila bi nezamisliva bez poštivanja različitosti, jer je tako puno etničkih, vjerskih i drugih razlika između naroda ovog kontinenta. Evropska unija je ideja da ljudi različitih rasa, nacija i vjera mogu živjeti zajedno.  Zato islamu jeste mjesto u Evropi, jednako kao i kršćanstvu, judaizmu i svima drugima.

Danas u Evropi, nažalost, postoje politike koje se ne slažu s uvažavanjem različitosti. One smatraju da pojedinim narodima i vjerama nije mjesto u Evropi. Zagovornici tih politika tvrde da je islam strano tkivo u Evropi, iako je on na evropskom tlu prisutan duže od hiljadu godina.

Najmračniji trenuci Evrope desili su se upravo onda kad su ovladale ideje da nekim narodima nije mjesto na evropskom tlu – od Bartolomejske noći do Kristalne noći, od holokausta do genocida u Srebrenici.  

Danas, kada se ponovo bude rasizam, antisemitizam i islamofobija, moramo biti jedinstveni u zaštiti temeljnih vrijednosti bez kojih Evropa nikada ne bi bila ono što jeste.

Iz tog razloga predložit ću predsjedniku Tusku da u okviru Evropske narodne stranke pokrenemo otvoren i iskren dijalog o položaju islama u Evropskoj uniji. Spremni smo u tom dijalogu podijeliti višestoljetno iskustvo koje Bošnjaci kao evropski muslimani imaju.

Dragi prijatelji,

Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s rastućom migrantskom krizom koja se pretvara u humanitarnu krizu.  Zaštita granica ne smije značiti kršenje ljudskih prava, jer to nije humano i jer će doći vrijeme kada će svi koji budu to radili morati položiti račune.

U ovom trenutku mi pružamo utočište većem broju ljudi nego neke bogatije i stabilnije zemlje Evropske unije. Politizacija migrantske krize unutar Bosne i Hercegovine je ključni razlog zbog kojeg se ova migrantska kriza pretvara u humanitarnu krizu.

U Bosni i Hercegovini suočavamo se s nedostatkom solidarnosti s migranatima.  U srži te nesolidarnosti je namjera da se ovo pitanje iskoristi za dokazivanje kako je Bosna i Hercegovina nemoguća država, ali i za koketiranje s islamofobijom.

Sav teret migrantske krize pao je na područja u kojima većinu stanovništva čine Bošnjaci. Politički predstavnici hrvatskog i srpskog naroda odbili su da se teret migrantske krize ravnomjerno raspodijeli na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.

Taj duboko nekrišćanski i nehumani pristup pravda se tobožnjom borbom protiv islamizacije, odbranom kršćanske Evrope i najprizemnijim teorijama zavjere. Sve to širi strah i nelagodu kod građana Bosne i Hercegovine.  Rezultat takvog odnosa je da naše državne institucije ne mogu adekvatno da odgovore ovom izazovu. Zato nam je potrebna snažnija podrška Evropske unije – ne samo finansijska i tehnička – već i politička.

Svi migranti su u Bosnu i Hercegovinu došli preko teritorije Evropske unije. Oni ne žele trajno ostati u Bosni i Hercegovini, već otići u Evropsku uniju. Zato smatram da je upravo Evropska unija dužna pružiti mojoj zemlji veću podršku i pomoć u rješavanju ove krize.

Dame i gospodo,

Bosna i Hercegovina je najveća žrtva ratova na Zapadnom Balkanu 90-ih godina prošlog stoljeća. Osnovni problem s kojim se i danas suočavamo je postojanje političkih aktera i snaga koje političkim sredstvima pokušavaju ostvariti makar dio ciljeva koje nisu ostvarili u tim ratovima.

Jedinstvena, cjelovita i sigurna Bosna i Hercegovina je ključ stabilnosti na Zapadnom Balkanu.  Zbog toga Evropska unija u svojoj politici proširenja treba imati mnogo pažljiviji i brižniji odnos i pristup prema Bosni i Hercegovini, jer se to tiče i stabilnosti same Evropske unije.

Dobar primjer takvog pristupa bila je njemačko-britanska inicijativa, koja je rezultirala značajnim napretkom Bosne i Hercegovine na evropskom putu. Trebalo je nastaviti s tim i takvim pristupom.

Dragi prijatelji,

Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svojim susjedima. Želimo snažnu saradnju i jačanje ekonomskih, transportnih i drugih veza. Naši odnosi trebaju se zasnivati na principima reciprociteta i međusobnog uvažavanja. Međudržavni sporovi i otvorena pitanja, uključujući i pitanje granica, mogu se i moraju rješavati isključivo u skladu s principima međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina nema, niti je ikada imala bilo kakve pretenzije prema susjedima.  Od susjeda očekujemo isti odnos prema Bosni i Hercegovini.

Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine imala je ključni značaj za jačanje mira i stabilnosti u našoj zemlji i regiji. Evropski put je bio i ostao nezamjenjivi okvir za provođenje političkih, ekonomskih i društvenih reformi u Bosni i Hercegovini.

Nažalost, nepostojanje konsenzusa na oktobarskom sastanku Evropskog vijeća za donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom donijelo je veliko razočarenje i unijelo novu dozu euroskepticizma na Zapadnom Balkanu, pa i u Bosni i Hercegovini.

Ovom prilikom želim da zahvalim Evropskoj narodnoj stranci i njenim zvaničnicima što sve vrijeme dosljedno zagovaraju politiku proširenja.  Tako je bilo i tokom te teške rasprave na oktobarskom sastanku Evropskog vijeća.

Svako eventualno zaustavljanje, usporavanje ili reduciranje procesa proširenja može dovesti samo do destabilizacije Zapadnog Balkana, zastoja u reformama, te porasta utjecaja drugih sila na ovim prostorima. To sigurno nije u interesu ni građana Zapadnog Balkana, ni građana Evropske unije.

Zato je od najveće važnosti da što snažnije nastavimo i da u što skorijoj budućnosti završimo proces pune integracije svih zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

Hvala vam.