Na početku obraćanja član PBiH Džaferović je zahvalio Međunarodnom centru „Nizami Ganjavi“ i Italijanskom društvu za međunarodne organizacije na organizaciji ovog skupa, koji je, kako je kazao, dobra prilika da se razmijene mišljenja i iskustva o zajedničkim izazovima.
„Da bi bile vitalne i dinamične, ljudske zajednice moraju znati čemu teže – moraju imati cilj. Svi znamo koliko je teško postići dogovor o dugoročnim ciljevima unutar jedne zajednice, posebno kada je riječ o međunarodnoj, globalnoj zajednici. Upravo zato Agenda za održivi razvoj 2030 predstavlja jedinstven dokument u historiji Ujedinjenih nacija. Nikada ranije predstavnici svih država svijeta nisu postigli dogovor oko jedne takve vizije održivog razvoja, koja ima univerzalnu primjenjivost“, kazao je član PBiH Džaferović.
Dodao
je da je jedan od sedamnaest glavnih ciljeva Agende 2030 i promocija
miroljubivih i inkluzivnih društava, te da „postoji temeljna povezanost između
mira i održivog razvoja: održivi razvoj ne može biti ostvaren bez mira“.
„Ova
konferencija održava se na tlu Evropske unije, koja već 74 godine uživa u
blagodetima mira. To je najduži period u savremenoj historiji u kojem se nije
desio nijedan oružani sukob u Zapadnoj Evropi. U prošlosti je Evropa bila
simbol ratova i nestabilnosti. Danas je Evropa simbol mira i stabilnosti –
prvenstveno zbog toga jer su države i društva unutar Evropske unije
demokratska, otvorena, pluralistička, inkluzivna, i bazirana su na vladavini
zakona i zaštiti ljudskih prava – ali i zato što svoje nesuglasice rješavaju
dijalogom i kompromisima“, poručio je član Predsjedništva BiH Džaferović.
Potcrtao
je da evropsko iskustvo pokazuje da su dijalog i saradnja najbolje sredstvo da
se osigura mir i stabilnost.
„Nažalost,
ono što važi za Evropsku uniju još ne važi za cjelokupnu Evropu. Dolazim iz
zemlje koja je bila najveća žrtva ratova na Zapadnom Balkanu u posljednjoj
deceniji prošlog vijeka. Još osjećamo i živimo posljedice tih ratova. Još postoje
političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost i pokušavaju realizirati
neostvarene ratne ciljeve. Najveća brana tim retrogradnim snagama su procesi
evropskih i evroatlantskih integracija – približavanja Bosne i Hercegovine i
cijele regije Evropskoj uniji i NATO savezu“, kazao je.
Naglasio
je da je podrška evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i regije u
geostrateškom interesu i same Evropske unije.
„Stabilnost
Zapadnog Balkana – kao njenog neposrednog susjedstva – ima presudni značaj za
stabilnost same Evropske unije. Velika historijska vizija Evrope, ujedinjene u
miru, prosperitetu i različitostima bit će ostvarena tek onda kada sve zemlje
Zapadnog Balkana budu u potpunosti integrisane u Evropsku uniju“, kazao je član
PBiH Džaferović.
Dodao
je da su razgovori o temama od globalnog značaja nekada bili rezervisani samo
za uže političke i akademske krugove, te da većinu drugih ljudi uglavnom nije
zanimalo šta se događa izvan njihovog neposrednog okruženja i njihovih država,
jer ta događanja nisu imala neposredne efekte na njihov svakodnevni život.
"Globalno
planiranje zvučalo je preambiciozno, pa čak i potpuno odsječeno od stvarnosti.
Vrijeme u kojem živimo specifično je po mnogo čemu, pa tako i po pitanju odnosa
globalnog i lokalnog. Sada kada su nove informacione i komunikacione tehnologije
učinile svijet mnogo manjim i povezanijim, nešto što se danas dešava na drugom
kraju svijeta, već sutra može postati naša svakodnevica", kazao je. Naglasio
je da nas migracije i klimatske promjene podsjećaju na to.
„Milioni
izbjeglica i migranata dolaze u Evropu, bježeći iz ratom pogođenih, nestabilnih
i siromašnih afričkih i azijskih društava. Donoseći ogromne sigurnosne i
integracione izazove, ovi uglavnom mladi ljudi nas podsjećaju da itekako
trebamo biti zainteresovani za mir, stabilnost i razvoj i u tim dijelovima
svijeta“, kazao je.
Istaknuo
je da „nejednakost, diskriminacija, kršenje ljudskih prava, korupcija,
siromaštvo, epidemije, prirodne nesreće, klimatske promjene, oružani sukobi,
korupcija, slabe institucije i autokratija – ma gdje bili i ma gdje u svijetu
se dešavali – predstavljaju problem koji se tiče svih nas, i za koji svi
zajedno moramo tražiti rješenja“.
„To
je ujedno i jedna od najvažnijih dimenzija Agende 2030. Prosperitet jednog
dijela svijeta neodrživ je ukoliko ga prate stagnacija ili nazadak drugih,
njemu susjednih dijelova svijeta. Apsolutni nacionalni interes svih razvijenih
država je da potiču pozitivne procese u slabije razvijenim državama, a posebno
onim koje su im u neposrednom susjedstvu“, poručio je član Predsjedništva BiH
Džaferović.
Kazao
je i da su u proteklim decenijama načinjeni snažni globalni razvojni iskoraci,
te da je stotine miliona ljudi izbavljeno iz ekstremnog siromaštva, kao i da
milijarde ljudi u zemljama u razvoju polako ali sigurno ostvaruju svoj
potencijal.
„Nažalost,
ubrzana globalna industrijalizacija uzrokovala je i prijetnju kakva do sada
nije viđena u historiji čovječanstva. To je prijetnja koju donose klimatske
promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima. Od te prijetnje niko više nije
zaštićen. I zato se toj prijetnji svi zajedno moramo suprotstaviti. Globalna
akcija po pitanju klimatskih promjena neophodna je da bismo se zaštitili od sve
učestalijih prirodnih katastrofa. Jer, ukoliko u pojedinim, danas gusto
naseljenim dijelovima svijeta, uslijed djelovanja klimatskih promjena, postane
nepodnošljivo stanje za život, to će sigurno rezultirati i povećanjem tenzija i
izbijanjem nasilja i sukoba“, poručio je član PBiH Džaferović.
Govorio
je i o tome kako se mnoga savremena društva tek upoznaju sa fenomenom
multikulturalnosti i multietničnosti.
"Razumljivo
je da je strah prva reakcija na nepoznato, na drugo i drugačije. Ali nije
razumno da se taj strah pretvori u agresiju. Razumno je da se taj strah
prevaziđe kroz upoznavanje drugoga i drugačijega, i kroz kvalitetno upravljanje
različitostima. Od najvećeg značaja za prevenciju nasilja i sukoba upravo jeste
izgradnja miroljubivih društava, koja počivaju na inkluziji i međukulturnom
razumijevanju i uvažavanju", kazao je član PBiH Džaferović.
Naglasio
je da dolazi iz zemlje koja se nalazi na razmeđi starih imperija, i koja je
svoj multietnički i multikulturalni identitet stekla vijekovima prije modernih
migracija.
„Hiljadugodišnja
bosanskohercegovačka tradicija međusobnog uvažavanja demantuje sve one koji su
tvrdili da ljudi različitih kultura i etničkih tradicija ne mogu živjeti
zajedno. Vijekovima su, u rasponu od nekoliko stotina metara, stajale, a i
danas stoje, i džamija, i katolička crkva, i pravoslavna crkva, i sinagoga. I
niko nas nije tjerao da bude tako, već je to bila prirodna posljedica kulturnog
pluralizma“, kazao je.
Poručio
je da je ideja društva koje se temelji na toleranciji oduvijek bila predmetom
osporavanja od strane onih koji su promovirali strah i sukobe u mojoj zemlji,
te da je važno istaknuti i da su ta osporavanja uvijek ubacivana izvana, i da
nikada nisu nastala sama od sebe.
„Međutim,
iako su na Bosnu i Hercegovinu nasrtale mnogo jače sile od onih s kojima ona
sama raspolaže, nikada nisu uspjeli da je razore. Jer, Bosna i Hercegovina
počiva na ideji koja je mnogo jača od bilo koje oružane sile. To je ideja da
različiti ljudi mogu živjeti zajedno“, poručio je.
Na
samom kraju svog obraćanja, član PBiH Džaferović je kazao da „mi u Bosni i
Hercegovini znamo jako dobro šta je i ono najbolje i ono najgore što se može
desiti unutar jednog multietničkog društva. Zato je naša poruka svima u svijetu
da zajedno gradimo ono najbolje. Jer, različitost ne treba i ne smije da bude
kamen spoticanja, već bogatstvo“, zaključio je.
Pred
početak sastanka na visokom nivou, član PBiH Džaferović se sastao sa
predsjednicom Senata Republike Italije Elisabettom Castellati.