Poštovani gosti, uvaženi predsjedniče Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ dr. Sanjine Kodriću, dragi prijatelji, dame i gospodo!
Imam čast i posebno zadovoljstvo da, kao član Predsjedništva BiH, budem visoki pokrovitelj velikog jubileja – 120. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“ i jubilarnog svečanog koncerta – svjetske praizvedbe simfonijske svite „Storia bosniaca“, kompozitora Ammara Jažića.
„Preporod“ je kulturološka vertikala, fundamentalna i najstarija kulturna ustanova Bošnjaka.

Večeras obilježavamo, ne samo 120 godina rada
„Preporoda“, već i jedan važan momenat naše kulturne renesanse. Suštinski
gledano, „Preporod“ ima status bošnjačke kulturne matice koja je okupljala i
okuplja Bošnjake u Bosni i Hercegovini, državama bivše Jugoslavije, kao i širom
Evrope i svijeta.
Veoma je važno iskazati poštovanje i podršku
stvaralačkim i umnim ljudima „Preporoda“ u njihovoj izuzetno važnoj misiji
proučavanja, razvijanja i čuvanja naše kulture, historije, nauke i umjetnosti.
Pri tome, važno je istaknuti da čelni ljudi „Preporoda“ taj odgovorni posao
nisu tretirali izolirano i odvojeno od drugih, već kao jedan razuman i svrhovit
posao, povezan sa kulturnim i naučnim dostignućima drugih naroda.
Historijat
BZK „Preporod“ započinje osnivanjem društva „Gajret“ 1903. i „Narodne uzdanice“
1924. godine.
Oba
društva razvijala su i različite oblike kulturno-prosvjetnog rada, te bogatu
izdavačku djelatnost. „Gajret“ je imao i svoje škole, a u gotovo svakom mjestu
u Bosni i Hercegovini i šire, bile su prisutne desetine mjesnih organizacija
ovih društava.
Društvo
„Gajret“ je do Drugog svjetskog rata obrazovalo čak dvije trećine bošnjačkih
intelektualaca. Prvi predsjednik društva „Gajret“ bio je dr. Safvet-beg
Bašagić, književni i kulturni velikan s kraja XIX. i početka XX. stoljeća. Uz
Bašagića kao pokretača i osnivača, dio institucionalne historije „Preporoda“ su
i brojni drugi istaknuti bošnjački i bosanskohercegovački pisci, slikari,
kompozitori, etnomuzikolozi, vrhunski intelektualci i naučnici, društveni
radnici i političari.
Ujedinjenjem „Gajreta“ i „Narodne uzdanice“,
ova dva društva su 1945. formirala Muslimansko kulturno društvo „Preporod“.
Četiri godine poslije, u specifičnim historijskim okolnostima, ukinuta su sva
nacionalna kulturna društva, uključujući i „Preporod“, čime je nanesena velika
šteta bh. društvu.
Do
obnove rada i djelovanja današnje BZK „Preporod“ dolazi tek 1990, kada počinje
nova era ove stare i ugledne institucije. U novom dobu, kada „Preporod“ djeluje
u nezavisnoj, suverenoj i međunarodno priznatoj državi Bosni i Hercegovini,
realizirani su i brojni projekti od temeljnog društvenog značaja.
Intelektualci koji su u prethodnih 120 godina
stasali u okviru „Preporoda“ dali su nemjerljiv doprinos razvoju i izgradnji
kulturnih, naučnih i drugih institucija u Bosni i Hercegovini.
Ako bismo na kondenzovan način trebali
iskazali prošlost „Preporoda“, onda bismo mogli konstatirati da je to stalna
borba za razvoj kulture i prosvjećivanja, širenje izdavačke djelatnosti,
otvaranje novih škola, donošenje savremene književosti, filozofske i društvene
misli, modernog evropskog teatra, umjetnosti, klasične muzike i niza novih
sadržaja. Historija „Preporoda“ je historija razvoja brojnih kapitalnih
kulturnih i naučnih projekata i kreiranja platforme za afirmaciju savremenog
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
„Preporod“ je kulturna institucija koja je
svojim projektima, programima i aktivnostima pružila važan doprinos u
pronalasku odgovora na potrebe i izazove kulture i identiteta Bošnjaka kao
naroda i države Bosne i Hercegovine. Zato je ovo veliki jubilej na koji ljudi u
„Preporodu“, ali i cijelo društvo, mogu i trebaju biti ponosni.
Novo vrijeme pruža nove mogućnosti.
Među mnogobrojnim projektima koji se danas
realiziraju u „Preporodu“ je i jedinstveni projekt izrade prve bosanskohercegovačke
kraljevske opere „Tvrtko, kralj
bosanski“, koja se radi prema romanu Jasmina Imamovića. Velika mi je
čast da sam, kao član Predsjedništva BiH, pokrovitelj i naše prve kraljevske
opere.
Veoma je važno da nadležni organi vlasti
konkretnije pomognu svim institucijama i zajednicama kulture. Kada je riječ o
„Preporodu“, posebno želim naglasiti važnost podrške za tri krucijalne oblasti:
savremena kulturna praksa, kulturna baština i istraživanja iz područja
humanističko-društvenih nauka od značaja za Bosnu i Hercegovinu kao državu.
Bosna i Hercegovina je stoljećima pluralno,
multietničko i multikulturno društvo. To je naše bogatstvo, ne prokletstvo.
Kao član Predsjedništva države Bosne i
Hercegovine, želim posebno ukazati na činjenicu da je „Preporod“ kontinuirano
afirmirao pluralno i multietničko društvo, u saradnji s drugima i s ciljem
kreiranja zajedničkog dobra. U ovim teškim vremenima, kada mnogi nasrću na
multietničko biće Bosne i Hercegovine, ne smijemo se bojati da govorimo o
važnosti odbrane tog historijski utemeljenog bića.
Odbrani i afirmaciji multikulturalnosti i
multietničnosti uveliko su doprinijele i doprinose i organizacije kulture
naroda Bosne i Hercegovine. Zato na Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“,
Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo
„Prosvjeta“ i Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „La
Benevolencija“ treba gledati kao na afirmatore kulture naših neraskidivo
povezanih naroda, ali i kao na važne faktore u jedinstvenom interkulturalnom
bh. mozaiku.
U vremenu koje slijedi trebamo graditi povjerenje u
vlastite vrijednosti. Ne smijemo se ustručavati da poštujemo i razvijamo
vlastito biće i tradiciju.
Zašto se bošnjačka elita u najvećem dijelu XX. stoljeća
odricala vlastitog imena, jezika i identiteta? Ovo pitanje zaslužuje posebnu
analizu sociologa, politologa, historičara i drugih naučnih radnika.
Netačno je tvrditi da je taj osjećaj bošnjačke
podređenosti počeo 1945. godine. Stvarne uzroke ove pojave treba tražiti u
složenim društvenim i političkim okolnostima ukupnog bošnjačkog egzistiranja,
posebno u zadnja dva stoljeća. Ovo je ozbiljan posao za naučnike, a ne za
površne političare.
Politike i stranke će se mijenjati, ali jedna stvar se
više ne treba mijenjati. Bošnjaci se više nikada ne smiju odricati sami sebe,
svog identiteta i kulture.
Strateški interes
Bošnjaka, kao i Srba, Hrvata i Ostalih, jeste razvoj demokratske i evropske Bosne i Hercegovine kao nezavisne, suverene i nedjeljive države ravnopravnih građana i naroda. Od tog cilja ne smijemo odustati.
Na kraju, želim posebno zahvaliti ljudima u „Preporodu“
na afirmaciji kulture sjećanja i kulture pamćenja, u čemu
treba posebno naglasiti ulogu intelektualaca okupljenih oko “Preporoda”.
Danas nam ovakvi
slobodnomisleći ljudi trebaju više nego ikada prije. Vratimo ljude iz nauke i
kulture i u politički život.
Ne zaboravimo,
samosvjesnog naroda nema bez institucija, kulture i identiteta. Razvijajmo
svijest o nezamjenjivoj važnosti kulture kao temeljnog ishodišta identiteta
jednog naroda.
Otvorimo prostor za još
slobodnije afirmiranje i artikuliranje identitetskih posebnosti u autentičnom i
nedjeljivom mozaiku bh. interkulturalnosti.
Dragi prijatelji!
Čestitam vam veliki jubilej, 120 godina
postojanja BZK „Preporod“, sa željom da se važna misija „Preporoda“ nastavi u
slobodnoj i multikulturalnoj Bosni i Hercegovini.
Hvala na pažnji!