Povijest Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno–političkom sustavu. U tadašnjem sustavu Predsjedništvo je brojalo devet članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u prosincu 1990. godine, imalo sedam članova.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, temeljem sadašnjeg Ustava, definirano je kao najviša državna institucija, u kojoj dužnost kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstituirajućih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definirane su članom V. Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, parafiranog u Daytonu 21. studenoga 1995. godine i službeno potpisanog u Parizu 14. prosinca 1995. godine.
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u rujnu 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, izravnim glasovanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva BiH izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Ovaj saziv Predsjedništva obnašao je dužnost do listopada 1998. godine, kada su implementirani rezultati izbora iz rujna iste godine i kada je konstituiran drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine konstituiran je u listopadu 1998. godine. Te godine, na općim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović za člana Predsjedništva BiH, Živko Radišić za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda i Ante Jelavić za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. U listopadu 2000. godine Alija Izetbegović se povlači sa dužnosti osobnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bira Halida Genjca na privremenoj osnovi, sukladno Zakonu o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik je u ožujku 2001.godine, osobnom odlukom, smijenio sa dužnosti člana Predsjedništva Antu Jelavića.
Od kraja ožujka 2001. godine, a temeljem Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na dužnost člana Predsjedništva BiH i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na dužnosti člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda.
Nakon općih izbora u listopadu 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Mirko Šarović, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, Dragan Čović, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, član Predsjedništva BiH. Na konstituirajućoj sjednici za prvog predsjedatelja novog saziva izabran je Mirko Šarović. Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedatelja Predsjedništva BiH u travnju 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.
U ožujku 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je dr. Dragana Čovića sa dužnosti člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna o smjeni dr. Dragana Čovića, Parlamentarna skupština BiH, je na temelju Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda.
Nakon općih izbora u listopadu 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i dr. Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH.
Na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 6. studenoga 2006. godine, za prvog predsjedatelja Predsjedništva BiH izabran je Nebojša Radmanović.
Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u listopadu 2010. godine, izabran je peti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 10. studenoga 2010. godine, za prvoga predsjedatelja Predsjedništva BiH izabran je Nebojša Radmanović.
Nakon Općih izbora u Bosni i
Hercegovini, održanih u listopadu 2014. godine, izabran je šesti saziv
Predsjedništva BiH, koji čine: dr.
Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, dr. Dragan Čović, član Predsjedništva
BiH iz reda hrvatskog naroda, te, član
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Na konstituirajućoj sjednici
Predsjedništva BiH, održanoj 17. studenoga 2014. godine, za prvoga
predsjedatelja Predsjedništva BiH izabran je dr. Mladen Ivanić.
Nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u
listopadu 2018. godine, izabran je sedmi saziv Predsjedništva BiH, koji
čine: Milorad Dodik, srpski
član Predsjedništva BiH, Željko
Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 20.
studenoga 2018. godine, za prvoga predsjedatelja Predsjedništva BiH izabran je Milorad Dodik.
Nakon Općih izbora u
Bosni i Hercegovini, održanih u listopadu 2022.
godine, izabran je osmi saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Željka
Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, član
Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te član Predsjedništva BiH dr. Denis
Bećirović.
Na konstituirajućoj
sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 16. studenoga 2022. godine, za prvu
predsjedateljicu Predsjedništva BiH izabrana je Željka Cvijanović.
Predsjedatelji Predsjedništva BiH
Sukladno Ustavu i Poslovniku o radu, svakih osam mjeseci od 1998. godine vršena je redovita rotacija na mjestu predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dok je u razdoblju od 1996. do 1998. godine dužnost predsjedatelja Predsjedništva BiH vršio Alija Izetbegović.
Alija Izetbegović (listopad 1996 – listopad 1998)
Živko Radišić (listopad 1998 – lipanj 1999)
Ante Jelavić (lipanj 1999 – veljača 2000)
Alija Izetbegović (veljača 2000 – listopad 2000)
Živko Radišić (listopad 2000 – lipanj 2001)
Jozo Križanović (lipanj 2001 – veljača 2002)
Beriz Belkić (veljača 2002 - listopad 2002)
Mirko Šarović (listopad 2002 - travanj 2003)
Borislav Paravac (travanj 2003 - lipanj 2003)
Dragan Čović (lipanj 2003 - veljača 2004)
Sulejman Tihić (veljača 2004 - listopad 2004)
Borislav Paravac (listopad 2004 - lipanj 2005)
Ivo Miro Jović (lipanj 2005 - veljača 2006)
Sulejman Tihić (veljača 2006 - studeni 2006)
Nebojša Radmanović (studeni 2006 – srpanj 2007)
Željko Komšić (srpanj 2007 – ožujak 2008)
Haris Silajdžić (ožujak 2008 - studeni 2008)
Nebojša Radmanović (studeni 2008 – srpanj 2009)
Željko Komšić (srpanj 2009 – ožujak 2010)
Haris Silajdžić (ožujak 2010 – studeni 2010)
Nebojša Radmanović (studeni 2010 - srpanj 2011)
Željko Komšić (srpanj 2011 - ožujak 2012)
Bakir Izetbegović (ožujak 2012 - studeni 2012)
Nebojša Radmanović (studeni 2012 - srpanj 2013)
Željko Komšić (srpanj 2013 – ožujak 2014)
Bakir Izetbegović (ožujak 2014 – studeni 2014)
Mladen Ivanić (studeni 2014 - srpanj 2015)
Dragan Čović (srpanj 2015 - ožujak 2016)
Bakir Izetbegović (ožujak 2016 - studeni 2016)
Mladen Ivanić (studeni 2016 -srpanj 2017 )
Dragan Čović ( srpanj 2017- ožujak 2018)
Bakir Izetbegović (ožujak 2018- studeni 2018)
Milorad Dodik (studeni 2018 - srpanj 2019)
Željko Komšić (srpanj 2019 - ožujak 2020)
Šefik Džaferović (ožujak 2020 - studeni 2020)
Milorad Dodik (studeni 2020- srpanj 2021)
Željko Komšić (srpanj 2021-оžujak 2022)
Šefik Džaferović (ožujak 2022- studeni 2022)
Željka Cvijanović (studeni 2022 - srpanj 2023)
Željko Komšić (srpanj 2023 - ožujak 2024)
dr. Denis Bećirović (ožujak 2024 - studeni 2024)
Željka Cvijanović (studeni 2024 - )