Na osnovu člana V 2 (a) Ustava Bosne i Hercegovine, te na osnovu člana 57. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na 31. redovnoj sjednici, održanoj 23. januara 2013. godine, usvojilo je:
POSLOVNIK O RADU PREDSJEDNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I
Član 1.
(Opće odredbe)
1. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedništvo) u okviru svojih ovlaštenja radi u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima, zakonima Bosne i Hercegovine i ovim poslovnikom.
2. Predsjedništvo je najviši kolektivni organ izvršne vlasti BiH, predstavlja i simbolizuje suverenitet Bosne i Hercegovine, a zadatak mu je koordinisati, odnosno usklađivati rad njenih institucija i braniti interese entiteta, što se odnosi na konstitutivne narode i sve građane. Nadležnosti Predsjedništva propisane su Ustavom BiH:
a) vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
b) imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije BiH;
c) predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije član;
d) vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora;
e) izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
f) predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara;
g) podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje;
h) koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH;
i) vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.
3. Predsjedništvo vrši vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama BiH u skladu sa Ustavom BiH i zakonima. Odluke o ovim pitanjima Predsjedništvo donosi konsenzusom.
4. Sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u Sarajevu.
Član 2.
(Mandat)
1. Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine.
2. Po završetku neposrednih izbora za članove Predsjedništva i sve dok novoizabrani članovi Predsjedništva ne stupe na dužnosti u skladu sa članom 4.1. ovog poslovnika, članovi Predsjedništva iz ranijeg saziva obavljaju dužnosti u Predsjedništvu,u okviru tehničkog mandata.
3. Za vrijeme obavljanja tehničkog mandata rad članova Predsjedništva iz ranijeg saziva ograničava se na neophodne aktivnosti, u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom.
Član 3.
(Konstitutivna sjednica)
1. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz ranijeg saziva zakazuje konstitutivnu sjednicu novoizabranog Predsjedništva, u roku ne dužem od petnaest (15) dana, računajući od datuma potvrde službenih izbornih rezultata od Centralne izborne komisije BiH za nivo Predsjedništva.
2. Konstitutivna sjednica zakazuje se u sjedištu Predsjedništva u Sarajevu i otvorena je za javnost.
Član 4.
(Svečana izjava)
1. Za vrijeme konstitutivne sjednice novoizabrani članovi Predsjedništva zajednički prihvataju dužnost, izgovarajući sljedeću svečanu zakletvu u prisustvu članova Predsjedništva iz ranijeg saziva:
«Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana».
2. Svaki član Predsjedništva potpisuje tekst svečane izjave.
Član 5.
(Predsjedavanje)
1. Predsjedavanje u novom sazivu Predsjedništva Bosne i Hercegovine po automatizmu preuzima član Predsjedništva prema slijedu rotacije predsjedavanja prethodnog saziva Predsjedništva, ukoliko članovi Predsjedništva konsenzusom ne odluče drugačije.
2. Predsjedavajući Predsjedništva biva zamijenjen nakon osam mjeseci, po principu rotacije članova Predsjedništva, u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
POGLAVLJE II ― UREĐENJE PREDSJEDNIŠTVA
Poglavlje A ― predsjedavajući
Član 6.
(Ovlaštenja predsjedavajućeg)
Predsjedavajući Predsjedništva:
a) predstavlja Predsjedništvo i Bosnu i Hercegovinu ;
b) učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Predsjedništva;
c) potpisuje akte nastale na osnovu rada Predsjedništva;
d) zastupa usaglašene stavove Predsjedništva o značajnim pitanjima pred javnosti i pred drugim institucijama u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu, posebno kad tri člana Predsjedništva ne mogu zajednički prisustvovati;
e) inicira raspravu o pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva;
f) brine o primjeni ovog poslovnika;
g) zadužen je za primjenu principa javnosti rada Predsjedništva;
h) prima akreditivna pisma od diplomatsko-konzularnih predstavnika, poslije prihvatanja agremana od Predsjedništva;
i) obavlja i druge zadatke povjerene predsjedavajućem, saglasno ovom poslovniku;
j) u obavljanju dužnosti konsultuje se sa druga dva člana Predsjedništva.
Član 7.
(Vršilac dužnosti predsjedavajućeg)
1. U slučaju privremenog odsustva predsjedavajućeg Predsjedništva, mijenja ga član Predsjedništva koji je sljedeći predsjedavajući prema slijedu rotacije.
2. Ako je predsjedavajući spriječen da prisustvuje sjednicama, sljedeći predsjedavajući prema slijedu rotacije Predsjedništva, saglasno stavu 1 ovog člana, obavlja sve njegove dužnosti i ovlaštenja, sve dok predsjedavajući ne bude u mogućnosti da nastavi sa radom.
Član 8.
(Plan rada Predsjedništva)
1. Dvije sedmice poslije prihvatanja dužnosti, predsjedavajući Predsjedništva predočava orijentacioni plan rada za vrijeme svoga predsjedavanja, saglasno identifikovanim prioritetima za rad Predsjedništva, pokušavajući ga usaglasiti sa Programom rada Vijeća ministara i Programom rada Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo će nastojati konsenzusom usvojiti program rada.
2. U planu rada obavezno su sadržane tačke dnevnih redova za naredne sjednice koje je već sazvao predsjedavajući u prethodnom sazivu, kao i bilo koji drugi akt Predsjedništva za koji je, zakonima Bosne i Hercegovine, naznačen krajnji rok.
3. Također, u planu rada mogu biti sadržane tačke predložene na inicijativu predsjedavajućeg, tačke koje su predložene od ostalih članova Predsjedništva, te tačke predložene od drugih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta.
4. Sve administrativne, tehničke, stručne i druge poslove prilikom predočavanja i usvajanja plana rada za potrebe Predsjedništva priprema i obrazlaže generalni sekretar s nadležnim službama Sekretarijata.
Poglavlje B ― članovi Predsjedništva
Član 9.
(Ovlaštenja članova u radu Predsjedništva)
1. Svi članovi Predsjedništva, u sklopu rada Predsjedništva, podjednako su nadležni za:
a) davanje doprinosa tokom utvrđivanja programa rada Predsjedništva, a to čine dostavljanjem tačaka koje treba uključiti u plan rada Predsjedništva i u dnevne redove sjednica;
b) učešće u radu Predsjedništva, tako što prisustvuju sjednicama, kandiduju diplomatsko-konzularne i druge međunarodne predstavnike, te dužnosnike i službenike u institucijama Bosne i Hercegovine, saglasno ovlaštenjima Predsjedništva, potom intervencijama u raspravama, čime doprinose postupku odlučivanja saglasno ovom poslovniku;
c) predstavljanje i zajedničko, dakle, skupno, zastupanje Predsjedništva i njegovih stavova, i to spram javnosti i drugih domaćih i inozemnih institucija;
d) obavljanje drugih zadataka povjerenih članu Predsjedništva ovim poslovnikom.
2. Svi članovi Predsjedništva svoje dužnosti iz prethodnog stava obavljaju saglasno procedurama predviđenim za aktivnosti Predsjedništva, a utvrđenim ovim poslovnikom.
Član 10.
(Ovlaštenja članova Predsjedništva)
1. Svi članovi Predsjedništva su također, po prirodi svoje dužnosti, zaduženi za:
a) proglašenje neke odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje su izabrani;
b) pokretanje sporova pred Ustavnim sudom BiH;
c) obavljanje drugih zadataka povjerenih članu Predsjedništva na osnovu zakona Bosne i Hercegovine.
Član 11.
(Odsustvovanje člana Predsjedništva)
1. Ako je član Predsjedništva privremeno spriječen u obavljanju svojih ovlaštenja, odredit će člana svog kabineta koji će ga predstavljati na sjednicama. U slučaju da to nije moguće, mijenjat će ga šef njegovog kabineta.
2. Ovlašteni predstavnik se može izjašnjavati u ime odsutnog člana Predsjedništva, ali nema pravo glasati.
Član 12.
(Imunitet članova Predsjedništva)
Svi članovi Predsjedništva za vrijeme obavljanja svojih dužnosti uživaju imunitet u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.
Drugi dio ― Kabineti članova Predsjedništva BiH
Član 13.
(Funkcija kabineta)
Kabinet člana Predsjedništva politički, stručno i tehnički podržava člana Predsjedništva u obavljanju njegovih kolektivnih i pojedinačnih ovlaštenja.
Član 14.
(Uređenje kabineta)
1. Svi članovi Predsjedništva, saglasno potrebama, vlastitim aktom organizuju kabinete. Taj dokument generalni sekretar dostavlja ostalim članovima Predsjedništva i njihovim kabinetima na uvid.
2. Svi članovi Predsjedništva mogu za organizovanje svojih kabineta računati s istim iznosom sredstava iz Budžeta, što utvrđuje Predsjedništvo početkom svake budžetske godine. Sekretarijat na osnovu uputstva dobijenog od članova Predsjedništva, preduzima potrebne radnje za korištenje finansijskih sredstava.
Član 15.
(Šef kabineta)
Šef Kabineta upravlja kabinetom i za svoj rad odgovara članu Predsjedništva.
Član 16.
(Zaposleni u kabinetu)
1. Radna mjesta u kabinetu popunjavaju se imenovanjem, sklapanjem ugovora o radu, ugovora o djelu ili na osnovu potvrđenog dobrovoljnog angažovanja.
2. Za radna mjesta unutar kabineta, popunjena sklapanjem ugovora o radu i ugovora o djelu, nadoknade su osigurane u Budžetu Predsjedništva.
3. Sva ostala radna mjesta popunjavaju se na osnovu potvrđenog dobrovoljnog angažmana.
Član 17.
(Zapošljavanje u kabinetima)
1. Svaki član Predsjedništva, saglasno potrebama i pravilima koja usvoji Predsjedništvo, zapošljava ili angažuje osoblje u svoj kabinet.
2. Odmah po zapošljavanju ili angažovanju kabinetskog osoblja, član Predsjedništva daje generalnom sekretaru uputstva vezana za sklapanje ugovora o radu, ugovora o djelu ili potvrdu dobrovoljnog rada.
POGLAVLJE III ― SJEDNICE PREDSJEDNIŠTVA
Prvi dio ― sazivanje sjednica
Poglavlje A ― vrijeme i mjesto
Član 18.
(Dinamika)
1. U pravilu, Predsjedništvo održava redovnu sjednicu jednom u 14 dana.
2. Na dan održavanja, a prije početka redovne sjednice Predsjedništva, članovi Predsjedništva održavaju međusobne konsultacije.
3. Predsjedništvo se također, zavisno od potrebe, može sastati na vanrednoj sjednici, saglasno članu 23. ovog poslovnika.
Član 19.
(Mjesto)
1. Redovne i vanredne sjednice Predsjedništva održavaju se u Sarajevu, u prostorijama Predsjedništva, ako se ne donese odluka o odvijanju sjednice na drugom mjestu.
2. Ako član Predsjedništva ne može fizički prisustvovati sjednici, njegovo učešće se osigurava telekomunikacionim sistemima.
Poglavlje B ― redovne sjednice
Član 20.
(Sazivanje redovne sjednice)
1. Predsjedavajući šalje pisani poziv za sjednicu preko generalnog sekretara ostalim članovima Predsjedništva, i to najkasnije sedam dana prije održavanja redovne sjednice Predsjedništva.
2. U pozivu za sjednicu sadržan je predloženi dnevni red i u njemu se određuju vrijeme i mjesto održavanja sjednice.
Član 21.
(Dnevni red redovne sjednice)
1. Pripremanje dnevnog reda redovne sjednice počinje onda kad predsjedavajući, po generalnom sekretaru, ostalim članovima Predsjedništva dostavi pisanu obavijest o predloženom dnevnom redu sjednice. U definisanju dnevnog reda predsjedavajućem pomaže generalni sekretar.
2. Svi članovi Predsjedništva imaju pravo dodavati nove tačke na predloženi dnevni red. Dostavljaju ih predsjedavajućem u pisanoj formi, po generalnom sekretaru.
3. Po prijemu svih dostavljenih tačaka, saglasno stavu 2 ovog člana, predsjedavajući bez odgađanja sastavlja dnevni red redovne sjednice, unoseći tačke u prvobitni prijedlog i obavještavajući ostale članove Predsjedništva. O rasporedu tačaka dnevnog reda odluku donosi predsjedavajući.
4. Na početku redovne sjednice svaki član Predsjedništva može predložiti izmjene dnevnog reda, limitovane na sljedeće slučajeve:
a) brisanje tačaka, osim obaveznih tačaka dnevnog reda,
b) dodavanje novih tačaka koje se tiču posebnih okolnosti.
5. Predsjedništvo odlučuje o svakoj izmjeni dnevnog reda većinskim glasanjem. Ako nema izmjena, predsjedavajući će konstatovati da je dnevni red usvojen.
6. Obavezne tačke dnevnog reda su one tačke koje su prošle proceduru u skladu sa zakonima i drugim propisima, kao i ovim poslovnikom.
Član 22.
(Materijali za redovne sjednice)
1. Materijali za tačke o kojima će se raspravljati tokom redovne sjednice dostavljaju se, po pravilu, istovremeno s predočavanjem prijedloga za uvrštavanje neke tačke u dnevni red.
2. Nakon prijema materijala generalni sekretar ih odmah distribuira članovima Predsjedništva. Materijali nisu dostupni javnosti, osim ako Predsjedništvo ne odluči suprotno.
3. Materijali za sjednice treba da sadrže varijantu općeg ili pojedinačnog akta u obliku podobnom za donošenje, ako se radi o aktima koje donosi Predsjedništvo, odnosno u obliku prijedloga ako je Predsjedništvo predlagač akta. Prijedlozi akta koje donosi Predsjedništvo moraju biti obrazloženi. Obrazloženje obavezno sadrži pravnu zasnovnost (ustavno ili zakonsko) za donošenje konkretnog akta. Predsjedništvo putem svojih radnih tijela utvrđuje sadržaj obrazloženja prijedloga akta ― ako je samo njegov predlagač.
4. Generalni sekretar Predsjedništva utvrđuje da li su materijali za sjednice sačinjeni u skladu sa prethodnim stavom, a ako nisu, traži od predlagača da to uradi.
Poglavlje C ― vanredne sjednice
Član 23.
(Sazivanje vanredne sjednice)
1. Predsjedavajući saziva vanrednu sjednicu Predsjedništva dostavljajući odgovarajuću obavijest ostalim članovima Predsjedništva po generalnom sekretaru, najmanje 24 sata unaprijed.
2. U obavijesti je sadržan dnevni red, a u njoj su naznačeni vrijeme i mjesto održavanja sjednice.
3. Svaki član Predsjedništva može zahtijevati održavanje vanredne sjednice Predsjedništva. Predsjedavajući obavezno saziva vanrednu sjednicu na zahtjev člana Predsjedništva.
Član 24.
(Dnevni red vanredne sjednice)
1. Dnevni red vanredne sjednice u pravilu sadrži samo jednu tačku, koju utvrđuje i dostavlja predsjedavajući u pisanom obliku, a u posebnim okolnostima može imati i više tačaka.
2. Dnevni red vanredne sjednice se prihvata bez glasanja na početku sjednice, osim ako vanredna sjednica ima više tačaka kada se glasa o dnevnom redu.
Član 25.
(Materijali za vanredne sjednice)
Materijali za vanrednu sjednicu dostavljaju se, u pravilu, istovremeno sa slanjem poziva za sjednicu ili najkasnije do početka sjednice.
Drugi dio ― Odvijanje sjednice
Poglavlje A ― prisustvo i odvijanje sjednice
Član 26.
(Odnosi spram javnosti)
1. Sjednice Predsjedništva nisu otvorene za javnost, osim ako Predsjedništvo ne donese suprotnu odluku.
2. Poslije sjednice Predsjedništva organizuje se konferencija za novinare ili izdaje saopćenje za javnost, osim ako Predsjedništvo ne odluči drugačije.
Član 27.
(Prisustvovanje sjednicama)
1. Generalni sekretar mora prisustvovati sjednici do njenog završetka. Ako Predsjedništvo ne odluči drugačije, može mu asistirati osoblje njegovog kabineta.
2. Sjednicama također prisustvuju zamjenici generalnog sekretara, šef Odјеla za odnose s javnošću, odnosno i drugi šefovi odjela, u zavisnosti od tematike tačaka dnevnog reda, ukoliko Predsjedništvo ne odluči drugačije. Ostalo osoblje Sekretarijata prisustvuje sjednicama ako to zahtijeva Predsjedništvo.
3. Kabinetsko osoblje prisutno je na sjednicama ako to zahtijeva član Predsjedništva.
4. Sa svrhom dobavljanja informacija ili stručnog mišljenja, Predsjedništvo može insistirati na prisustvu drugih osoba sjednicama. Predsjedništvo može pozvati goste da prisustvuju sjednicama kao dio protokola.
Član 28.
(Kvorum za sjednicu)
1. Sjednicu Predsjedništva nije moguće održati ako fizički nisu prisutna najmanje dva člana Predsjedništva.
2. Član kabineta koji predstavlja člana Predsjedništva saglasno članu 11. 1. ovog poslovnika, ne uzima se u obzir prilikom utvrđivanja kvoruma.
Član 29.
(Odvijanje sjednice)
1. Predsjedavajući otvara sjednicu utvrđivanjem dnevnog reda, saglasno članu 21.4.
2. Nakon utvrđivanja dnevnog reda, predsjedavajući predočava tačke i otvara raspravu po redoslijedu tačaka. O svakoj tački dnevnog reda raspravlja se prije donošenja odluke. Nakon okončanja rasprave predsjedavajući formuliše zaključke po pojedinim tačkama i predlaže Predsjedništvu njihovo usvajanje. U formulisanju tačaka pomažu mu generalni sekretar i njegove službe.
3. Izvjestilac za pojedine tačke dnevnog reda sjednice Predsjedništva u pravilu je rukovodilac institucije nadležne za tačku dnevnog reda. Ako prisustvo rukovodioca, iz opravdanih razloga, nije moguće, izvjestilac može biti njegov direktni zamjenik ili pomoćnik.
4. Ako se za to ukaže potreba, Predsjedništvo može, nakon okončanja rasprave a prije usvajanja zaključka po pojedinoj tački dnevnog reda, odrediti pauzu radi utvrđivanja sadržaja zaključka.
5. Ako je potrebno, predsjedavajući može odložiti sjednicu za najduže 48 sati u odnosu na postignuti dogovor.
Poglavlje B ― dokumenti sa sjednice
Član 30.
(Zapisnik sa sjednice)
1. Zapisnik sa sjednice sadrži podatke i informacije o održanoj sjednici. U zapisnik se unosi cjelokupan sadržaj odluka koje se donose na sjednici.
2. Generalni sekretar Predsjedništva zadužen je i odgovoran za izradu zapisnika, počevši od utvrđivanja sadržaja radnog teksta do njegovog konačnog oblika.
3. U sadržaj zapisnika sa sjednice naročito se unose:
a) datum i vrijeme odvijanja sjednice;
b) mjesto odvijanja sjednice;
c) imena i funkcije prisutnih;
d) tačke o kojima se raspravljalo;
e) glasanje
f) usvojene odluke;
g) izdvojeno mišljenje člana Predsjedništva po pojedinoj tački dnevnog reda, što se ne ograničava samo na navode o povredi Ustava, zakona ili ovog poslovnika;
4. Radni tekst zapisnika sa sjednice Predsjedništva, uključujući zaključke o pojedinim tačkama dnevnog reda održane sjednice, dostavlja se članovima Predsjedništva, odnosno njihovim kabinetima, dan poslije odvijanja sjednice.
5. Članovi Predsjedništva, odnosno njihovi kabineti, izjašnjavaju se o radnom tekstu zapisnika, odnosno o autentičnosti i ispravnosti sadržaja zaključaka ili odluka o pojedinim tačkama dnevnog reda održane sjednice, dan poslije prijema istih.
6. Dan nakon prijema radnog teksta zapisnika održane sjednice, ako ne bude osporen sadržaj pojedine odluke ili zaključka ― stavljanjem primjedbi na zapisnik, smatra se da je sadržaj donesenih odluka i zaključaka konačno utvrđen i pristupa se njihovoj izradi. Njih potpisuje predsjedavajući, ovjeravaju se propisanim pečatom i zavode u knjigu djelovodnog protokola.
7. Usvojeni zapisnik održane sjednice potpisuje predsjedavajući, a generalni sekretar ga parafira. Izvornik zapisnika čuva se sa originalima materijala za sjednicu Predsjedništva u Arhivu Predsjedništva. Generalni sekretar, uz materijale za sljedeću sjednicu Predsjedništva, dostavlja članovima Predsjedništva kopiju zapisnika sa prethodno održane sjednice ― ovjerenu pečatom Predsjedništva.
Član 31.
(Zvučni snimak sa sjednice i njegov transkript)
1. Zvučni snimak sa sjednice i njegov transkript samo su informativne prirode. Obaveza generalnog sekretara je pravljenje, čuvanje i arhiviranje zvučnog zapisa u digitalnom formatu i njegovog transkripta.
2. Zvučni snimak i transkript zvučnog snimka ostavljaju se i čuvaju u Arhivu Predsjedništva. Dostupni su javnosti u skladu sa odredbama Zakona o arhivskoj građi BiH i Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, ako Predsjedništvo ne odluči drukčije u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH ili nekim drugim zakonom.
POGLAVLJE IV ― DOKUMENTI I AKTIVNOSTI PREDSJEDNIŠTVA
Prvi dio ― dokumenti Predsjedništva
Član 32.
(Dokumenti Predsjedništva)
1. U obavljanju svojih aktivnosti Predsjedništvo donosi sljedeće opće i pojedinačne akte:
a) odluke vezane za ovlaštenja u domenu vanjske politike;
b) odluke u oblasti odbrane BiH;
c) prijedloge zakona poslane Parlamentarnoj skupštini;
d) potvrde odluka Parlamentarne skupštine vezanih za državne simbole;
e) imenovanja državnih funkcionera;
f) postavljenja državnih funkcionera;
g) svjedočanstvo o potpisivanju ili potpisane memorandume o razumijevanju između dva bosanskohercegovačka entiteta;
h) Poslovnik o radu Predsjedništva, Pravilnik o unutrašnjem uređenju Sekretarijata i Sistematizaciju radnih mjesta, te druga pravila vezana za rad i unutrašnje uređenje Predsjedništva;
i) druge akte iz svog ovlaštenja.
2. U obavljanju svojih aktivnosti Predsjedništvo također usvaja deklarativne akte poput:
a) mišljenja vezanih za svoju aktivnost i to kao posrednik unutar i između institucija BiH;
b) deklaracija upućenih drugim organima ili javnosti.
c) ostalih akata koje Predsjedništvo ocijeni odgovarajućim
3. Predsjedništvo u izvršavanju svojih ovlaštenja utvrđuje:
a) Preporuke za donošenje zakona ili drugih akata koji se upućuju VMBiH i PSBiH;
b) prijedloge drugih općih i pojedinačnih akata u izvršavanju svojih ustavnih i zakonskih ovlaštenja.
Član 33.
(Pravosnažnost akata)
1 Službeni akti Predsjedništva su oni koje potpiše predsjedavajući.
2. Generalni sekretar ovjerava ih službenim pečatom Predsjedništva.
Član 34.
(Objavljivanje i notifikovanje)
1. Normativne akte, saglasno članu 32. stav 1. a), f), g), h) i ako je potrebno i), generalni sekretar odmah poslije potpisivanja, bez odgađanja, a najkasnije u roku od 24 sata, šalje Službenom glasniku BiH na objavljivanje. Akti postaju pravosnažni osmog dana od dana objavljivanja, ako nije drukčije određeno.
2. Drugi normativni i deklarativni akti proizvode dejstvo po njihovom dostavljanju relevantnim osobama ili vlastima prema uputstvima i rokovima dobijenim od Predsjedništva, ne objavljuju se u Službenom glasniku BiH, osim ako Predsjedništvo ne odluči drugačije.
Drugi dio ― Aktivnosti Predsjedništva vezane za potvrđivanje državnih simbola
Član 35.
(Državni simboli)
1. Predsjedništvo potvrđuje simbole Bosne i Hercegovine, nakon što Parlamentarna skupština odluči o njima.
Ako je Predsjedništvo potvrdi konsenzusom, odluka Parlamentarne skupštine postaje pravosnažna. U suprotnom, Predsjedništvo od Parlamentarne skupštine zahtijeva ponovno razmatranje njene odluke.
Član 36.
(Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika)
1. Predsjedništvo konsenzusom imenuje pet članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, ustanovljene Aneksom VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
2. Prije imenovanja, tri člana Predsjedništva mogu se konsultovati sa:
a) članovima Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika u odlasku
b) resornim ministrima u Vladi Republike Srpske;
c) resornim ministrima u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i njenim internim strukturama;
d) ministrima u Vijeću ministara.
3. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o imenovanju pet članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika. Ako se ne postigne konsenzus, metoda glasanja, saglasno članu 38. stav 4, primjenjivat će se na svakog člana Komisije koji treba biti imenovan.
Treći dio ― aktivnosti Predsjedništva spram institucija BiH
Poglavlje A ―- aktivnosti vezane za Parlamentarnu skupštinu
Član 37.
(Odnosi s Parlamentarnom skupštinom)
Odnosi Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH uređeni su Ustavom, zakonima BiH, Poslovnikom Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i ovim poslovnikom.
Član 38.
(Imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara)
1. Predsjedništvo dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ime predsjedavajućeg Vijeća ministara na potvrđivanje, u okviru propisanog roka i u slučajevima koji su utvrđeni Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine.
2. Prije imenovanja, Predsjedništvo može započeti konsultacije sa:
a) predsjedavajućim i zamjenicima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;
b) predstavnicima političkih partija koje participiraju u Predstavničkom domu PSBiH, počevši od najbrojnije zastupljene partije, kao i sa eventualnim koalicionim partnerima koji participiraju u Predstavničkom domu PSBiH, odnosno grupom poslanika koja predoči parlamentarnu većinu.
3. Nakon konsultacija, predsjedavajući saziva vanrednu sjednicu, čiji dnevni red uključuje samo jednu tačku: glasanje o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara. Predsjedništvo ne može nastaviti postupak imenovanja sve dok ne budu ispunjeni svi uslovi propisani zakonima BiH. Nakon ispunjenja navedenih uslova iz zakona, prijedlog za imenovanje dostavlja se Komisiji za pripremu izbora Vijeća ministara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
4. U postupku imenovanja, svaki član Predsjedništva može predložiti jedno ime. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu imenovati predsjedavajućeg.
Generalni sekretar šalje ime predsjedavajućeg Vijeća ministara Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na odobravanje. Tri člana Predsjedništva prisustvuju sjednici Predstavničkog doma na kojoj se razmatra imenovanje.
Ako Dom ne prihvati ime, odnosno ne potvrdi odluku Predsjedništva o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara, Predsjedništvo u roku od osam (8) dana imenuje drugog predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Član 39.
(Raspuštanje Doma naroda)
1. Predsjedništvo može raspustiti Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, uključujući slučajeve promjene parlamentarne većine:
a) u Narodnoj skupštini Republike Srpske;
b) u Bošnjačkom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine;
c) u Hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Prije raspuštanja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, tri člana Predsjedništva zajednički mogu započeti sedmodnevne konsultacije sa:
a) Predsjedavajućim i zamjenicima predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zajedno;
b) Predsjedavajućim i zamjenicima predsjedavajućeg Narodne skupštine Republike Srpske;
c) Predsjednicima predstavničkih klubova u Narodnoj skupštini Republike Srpske, počevši s najstarijim;
d) Predsjedavajućim i zamjenicima predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zajedno;
e) Predstavnicima Bošnjačkog i Hrvatskog kluba Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, počevši od najstarijeg.
3. Nakon konsultacija, i u svakom slučaju ne kasnije od 7 dana od početka, predsjedavajući saziva vanrednu sjednicu. Dnevni red vanredne sjednice sadrži samo jednu tačku dnevnog reda: odluku o raspuštanju Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
4. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o raspuštanju Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu raspustiti Dom.
Član 40.
(Prijedlog godišnjeg budžeta institucija BiH)
1. Predsjedništvo dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH Prijedlog budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza institucija BiH, na preporukuVijeća ministara.
2. Prije dostavljanja prijedloga, Predsjedništvo može izvršiti konsultacije sa predsjedavajućim Vijeća ministara i ministrom za finansije i trezor institucija Bosne i Hercegovine, kao i sa premijerima i ministrima finansija entiteta i Distrikta Brčko.
3. Nakon konsultacija i u svakom slučaju ne kasnije od sedam dana od početka, predsjedavajući saziva vanrednu sjednicu, čiji dnevni red sadrži samo jednu tačku: donošenje odluke o Prijedlogu zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH.
4. Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o Prijedlogu zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH. Ukoliko se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu donijeti Prijedlog.
Poglavlje B ― aktivnosti vezane za Vijeće ministara
Član 41.
(Odnosi spram Vijeća ministara)
Odnosi Predsjedništva i Vijeća ministara BiH uređeni su Ustavom BiH, zakonima BiH i ovim poslovnikom.
Član 42.
(Odluke vezane za sferu vanjskih poslova)
1. Predsjedništvo nastoji konsenzusom usvojiti odluke vezane za:
a) vođenje vanjske politike;
b) imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine;
c) predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim, odnosno evropskim organizacijama i institucijama, ili bilo koji zahtjev za članstvo u njima;
d) pregovore, otkaz i ratifikovanje ugovora Bosne i Hercegovine;
e) sprovođenje odluka Parlamentarne skupštine.
2. U slučaju nepostizanja konsenzusa tokom prve sjednice na kojoj se odluka razmatra, predsjedavajući uvrštava ovo pitanje u dnevni red iduće sjednice kao obaveznu tačku. Ako se ponovo ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak usvajaju odluku, koja postaje pravosnažna 72 sata nakon završetka sjednice na kojoj je usvojena i ukoliko se ne dogodi proglašenje iz stava 3. ovog člana.
3. U 72-satnom roku od završetka sjednice na kojoj je usvojena odluka iz prethodnog stava, član Predsjedništva koji nije saglasan može je proglasiti destruktivnom za vitalni entitetski interes, odnosno za teritoriju s koje je izabran. Proglašenje se u pisanoj formi dostavlja generalnom sekretaru, koji ga odmah distribuira ostalim članovima Predsjedništva i upućuje ga u ovlašteni entitetski organ. Ovlašteni organi za to su:
a) Narodna skupština Republike Srpske, ako je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske donio proglašenje;
b) Bošnjački klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ako je bošnjački član Predsjedništva donio proglašenje;
c) Hrvatski klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko je hrvatski član Predsjedništva donio proglašenje.
4. Generalni sekretar ostvaruje kontakte s ovlaštenim entitetskim organom, kako bi članovi Predsjedništva prisustvovali sjednici sazvanoj s namjerom razmatranja proglašenja. Tokom sjednice, član Predsjedništva predočava entitetskom organu svoje argumente za ili protiv upućenog proglašenja. Ako dvotrećinska većina uključenih u entitetski organ potvrdi upućeno proglašenje u 240-satnom roku od upućivanja, odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.
Član 43.
(Sprovođenje dužnosti prenesenih od Parlamentarne skupštine)
1. Predsjedništvo obavlja ostale dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
2. U sprovođenju takvih dužnosti Predsjedništvo odlučuje konsenzusom. U slučaju imenovanja, metoda glasanja iz člana 38. stav 4 primijenit će se ako konsenzus nije postignut.
Poglavlje C ― savjetnik Predsjedništva BiH za vojna pitanja
Član 44.
Načelnik Zajedničkog štaba OSBiH je po funkciji savjetnik Predsjedništva za vojna pitanja.
Poglavlje D ― aktivnosti vezane za Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Član 45.
(Odnosi s Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine)
Odnosi Predsjedništva i Ustavnog suda BiH uređeni su Ustavom BiH i zakonima BiH.
Član 46.
(Zajedničko predočavanje predstavki Ustavnom sudu)
1. Članovi Predsjedništva mogu jednoglasno odlučiti da zajednički obavljaju svoja ovlaštenja kada je riječ o predočavanju predstavki Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
2. Vezano za stav 1, predsjedavajući je formalno nadležan za predočavanje predstavki Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Član 47.
Svaki član Predsjedništva može pokrenuti spor pred Ustavnim sudom BiH.
Poglavlje E ― aktivnosti vezane za Centralnu banku BiH
Član 48.
(Odnosi sa Centralnom bankom BiH)
Odnosi Predsjedništva i Centralne banke BiH uređeni su Ustavom BiH, zakonima BiH i odredbama ovog poslovnika.
Član 49.
(Imenovanje Upravnog odbora Centralne banke)
1. Predsjedništvo konsenzusom imenuje članove Upravnog odbora Centralne banke.
2. Prije imenovanja, Predsjedništvo može započeti konsultacije sa:
a) guvernerom Centralne banke Bosne i Hercegovine u odlasku;
b) odlazećim članovima Upravnog odbora Centralne banke Bosne i Hercegovine, počevši od najstarijeg;
c) predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine;
d) ministrom za finansije i trezor institucija Bosne i Hercegovine;
e) premijerom Republike Srpske i premijerom Federacije Bosne i Hercegovine, počevši od najstarijeg.
Četvrti dio -Aktivnosti vezane za entitete
Član 50.
(Međuentitetska koordinacija)
1. U namjeri osiguranja međuentitetske koordinacije o pitanjima koja nisu u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo može pozvati entitete da prisustvuju konferenciji. Konferencija može rezultirati potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju.
2. Na konferenciji o saradnji predsjedava predsjedavajući Predsjedništva, a dopredsjedavaju ostala dva člana Predsjedništva, uz prisustvo i:
a) relevantnih dužnosnika iz entiteta, koje odrede njihove vlade,
b) relevantnih dužnosnika institucija Bosne i Hercegovine, koje odredi Vijeće ministara,
c) relevantnih dužnosnika međunarodnih institucija i diplomatskih misija, u funkciji konsultanata.
Član 51.
(Memorandum o razumijevanju)
1. Na osnovu donesenih zaključaka, odnosno na osnovu Memoranduma o razumijevanju, Konferencija o sadržaju može rezultirati obavezom entiteta i njihovih unutrašnjih odjela za preduzimanje paralelnih aktivnosti ili za osnivanje institucija koje će biti zadužene za obavljanje spomenutih aktivnosti u njihovo ime.
2. Predsjedavajući svjedoči svojim potpisom o sadržaju memoranduma koji potpisuju ovlašteni predstavnici entiteta.
Peti dio ― Aktivnosti Predsjedništva vezane za interna pravila
Član 52.
(Interna pravila)
Predsjedništvo predlaže i konsenzusom usvaja: Poslovnik o radu Predsjedništva, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu Predsjedništva, kao i sve druge interne pravilnike ili njihove izmjene.
Član 53.
(Proceduralne odluke)
Predsjedništvo do usvajanja završnog akta prostom većinom donosi sve interne odluke, ako ovim poslovnikom nije drugačije propisano.
Član 54.
(Izvještaj o izdacima)
1. Na završetku svake budžetske godine, u skladu sa zakonom, odnosno kada se to zahtijeva, Predsjedništvo predočava izvještaj o izdacima Parlamentarnoj skupštini.
2. Generalni sekretar je odgovoran za pripremu izvještaja. Predsjedništvo nastoji konsenzusom usvojiti izvještaj, a ukoliko to nije moguće, onda prostom većinom.
POGLAVLJE V
Strukture za podršku rada Predsjedništva
Član 55.
(Sekretarijat Predsjedništva)
1. Sekretarijat je administrativno-tehnička i stručna služba Predsjedništva koja pruža podršku i omogućava nesmetan i efikasan rad i djelovanje članova Predsjedništva i njihovih kabineta, uz zakonito, transparentno, ekonomično, javno i nepristrasno obavljanje poslova i zadataka u nadležnosti Sekretarijata.
2. Sekretarijat obavlja stručne, administrativne, tehničke, organizacione, finansijske, informativne, i sve druge poslove utvrđene ovim poslovnikom i zakonima BiH, ili po nalogu članova Predsjedništva za vrijeme obavljanja njihovih kolektivnih i individualnih dužnosti, odnosno šefova njihovih kabineta, a kojima se osigurava nesmetano funkcionisanje Predsjedništva.
3. Sekretarijatom rukovodi generalni sekretar koji operativno upravlja i koordinira radom Sekretarijata, pri čemu je dužan da postupa po nalozima članova Predsjedništva, i za svoj rad odgovara članovima Predsjedništva.
4. Generalni sekretar ima dva zamjenika. Generalni sekretar i njegovi zamjenici ne mogu biti pripadnici istih konstitutivnih naroda. Predsjedništvo konsenzusom imenuje i razrješava generalnog sekretara i njegove zamjenike.
5. Generalni sekretar i njegovi zamjenici imenuju se na period od četiri (4) godine.
6. Organizacija, djelokrug rada i sva ostala pitanja koja se tiču Sekretarijata Predsjedništva, a koja nisu regulisana ovim poslovnikom uredit će se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata i Plan sistematizacije radnih mjesta konsenzusom usvaja Predsjedništvo.
Član 56.
(Uređenje Sekretarijata)
1. U Sekretarijatu postoji Kabinet generalnog sekretara i njegovih zamjenika,i šest (6) osnovnih organizacionih jedinica (odjeli).
a) Kabinet generalnog sekretara (u daljem tekstu: Kabinet) i njegovih zamjenika, u čijem sastavu je i Odsjek za sjednice Predsjedništva.
b) U Sekretarijatu se organizuju osnovne organizacione jedinice ― odjeli:
1. Odjel za normativno-pravne poslove;
2. Odjel za opće i zajedničke poslove;
3. Odjel za ekonomsko-finansijske poslove;
4. Odjel za javne nabavke i logistiku;
5. Odjel za protokolarne poslove i
6. Odjel za odnose sa javnošću.
2. Predsjedništvo na osnovu prijedloga jednog ili više članova Predsjedništva konsenzusom usvaja Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata i Plan sistematizacije radnih mjesta u Sekretarijatu, uređujući organizaciju, djelokrug rada i sva druga pitanja neregulisana ovim poslovnikom.
Član 57.
(Generalni sekretar)
1. Generalni sekretar operativno upravlja i rukovodi radom Sekretarijata i koordinira rad sa odjelima kao osnovnim organizacionim jedinicama, brine o pripremi sjednica Predsjedništva, što podrazumijeva dostavljanje dnevnog reda, snimanje toka diskusije, te sastavljanje zapisnika. Neposredno rukovodi Odsjekom za sjednice Predsjedništva, a sa svoja dva zamjenika koordinira ostalim odjelima u Sekretarijatu. Odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala u Sekretarijatu. Generalni sekretar je dužan da postupa po nalozima članova Predsjedništva, te za svoj rad odgovara članovima Predsjedništva, u skladu s Poslovnikom Predsjedništva.
2. U rukovođenju radom Sekretarijata, generalni sekretar ima ovlaštenja utvrđena Zakonom o upravi („Službeni glasnik BiH“, br. 32/02 i 102/09), i drugim zakonima Bosne i Hercegovine, te Poslovnikom Predsjedništva.
3. U slučaju dužeg odsustva, generalni sekretar može u pisanoj formi delegirati svoja ovlaštenja vezana za upravljanje Sekretarijatom jednom od zamjenika generalnog sekretara, na period ne duži od tri mjeseca, uz prethodnu saglasnost članova Predsjedništva.
4. Generalnog sekretara i njegova dva zamjenika konsenzusom imenuje i razrješava Predsjedništvo. Mandat generalnog sekretara i njegovih zamjenika je četiri (4) godine.
Član 58.
(Zamjenici generalnog sekretara)
1. Zamjenici generalnog sekretara pomažu generalnom sekretaru u radu, koordiniraju rad u odjelima u Sekretarijatu, u saradnji sa generalnim sekretarom raspoređuju poslove i zadatke na odjele i mijenjaju generalnog sekretara u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, i to po njegovom pisanom ovlaštenju, uz prethodnu saglasnost članova Predsjedništva, na period ne duži od tri mjeseca.
2. Za svoj rad i upravljanje zamjenici generalnog sekretara odgovaraju generalnom sekretaru i članovima Predsjedništva.
Član 59.
(Osoblje Sekretarijata i postavljenja u Sekretarijatu)
1. Radna mjesta u Sekretarijatu popunjavaju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10), Zakonom o radu u institucijama BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 26/04, 7/05 i 48/05), odnosno sklapanjem ugovora o radu, sklapanjem ugovora o djelu, ili volonterskim angažmanom, a po prethodnom odobrenju članova Predsjedništva.
2. Nadležna državna agencija će za sve zaposlene i angažovane radnike Sekretarijata izvršiti potpune sigurnosne provjere, kao i za sve buduće kandidate za radni angažman u Sekretarijatu Predsjedništva.
3. Osoblje Sekretarijata čine rukovodeći državni službenici, državni službenici bez rukovodećeg statusa i namještenici.
4. Generalni sekretar i njegovi zamjenici su imenovane osobe, i imenuju se u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima („Službeni glasnik BiH“, br. 7/03) na mandat od četiri (4) godine.
5. Generalnog sekretara i njegove zamjenike Predsjedništvo može smijeniti konsenzusom, ukoliko se ne pridržavaju odredaba zakona i/ili smjernica Predsjedništva, ili ako su prestali da ispunjavaju propisane uslove za svoje radno mjesto. Smjena sa dužnosti ne isključuje krivično gonjenje, niti odgovornost za naknadu štete ukoliko takve odgovornosti postoje. U pogledu postupka smjene generalnog sekretara i njegovih zamjenika, vrsti odluka, i eventualnog udaljenja sa dužnosti primjenjuju se odredbe Zakona o upravi o smjeni, odnosno razrješenju rukovodioca organa uprave.
6. Šefovi odjela neposredno organizuju i rukovode odjelima i odgovorni su za rad generalnom sekretaru. Njihovo imenovanje i razrješenje vrši se saglasno Zakonu o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Šefovi odjela Predsjedništva su rukovodeći državni službenici koji imaju ovlaštenja rukovođenja osnovnom organizacionom jedinicom.
7. Predsjedništvo imenuje i razrješava generalnog sekretara i njegove zamjenike, te daje saglasnost za postavljenje ostalih državnih službenika na radnim mjestima šefova odjela, ako zakonom nije drugačije regulisano. Ova imenovanja, razrješenja i davanja saglasnosti se vrše konsenzusom sva tri člana Predsjedništva.
8. Generalni sekretar sklapa ugovore o radnom angažmanu sa osobljem koje nije obuhvaćeno statusom državnih službenika, a uz prethodnu saglasnost kabineta svih članova Predsjedništva.
9. Osoblje Sekretarijata zapošljava se i unapređuje na osnovu profesionalnih zasluga i ostvarenih rezultata, a po odobrenju članova Predsjedništva, s tim da sastav zaposlenih državnih službenika, kao i zaposlenika, generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema posljednjem popisu stanovništva, tako što će u ukupnom broju zaposlenih biti angažovano najmanje 25% pripadnika jednog od konstitutivnih naroda.
Član 60.
(Ostala ovlaštenja Sekretarijata)
1. Izbor ovlaštenih osoba zaposlenih u Sekretarijatu za predstavljanje i zastupanje Predsjedništva prema drugim organima i institucijama BiH vrši se uz konsultacije i pisano odobrenje sva tri kabineta članova Predsjedništva.
2. Korištenje godišnjih odmora i odsustva zaposlenika Sekretarijata se realizuje isključivo u skladu s planiranim potrebama i aktivnostima članova Predsjedništva.
Član 61.
(Cirkulacija i distribucija dokumenata)
1. Svi akti, dokumenti, dopisi od državnih i međunarodnih institucija svih nivoa moraju biti proslijeđeni kabinetima članova Predsjedništva bez odgađanja, istog radnog dana kada su zaprimljeni.
2. Sve odluke, akti i dokumenti usvojeni od Predsjedništva moraju bez odgađanja, a najkasnije 24 sata po potpisivanju od predsjedavajućeg Predsjedništva, biti dostavljeni odgovarajućim nadležnim institucijama.
Član 62.
(Ocjenjivanje rada državnih službenika Sekretarijata)
1. Generalni sekretar ocjenjuje šefove odjela uz prethodno pribavljeno pisano mišljenje svih kabineta članova Predsjedništva. Šefovi odjela ocjenjuju ostale državne službenike i namještenike Sekretarijata, uz potvrdu Predsjedništva. Generalni sekretar ocjenjuje zaposlenike u Sekretarijatu na prijedlog šefa odjela, a uz prethodno pribavljeno pisano mišljenje svih kabineta članova Predsjedništva.
2. Ocjena rada državnih službenika vrši se svakih šest mjeseci, a zaposlenih svakih godinu dana.
3. Svaka tri mjeseca generalni sekretar je dužan podnijeti sveobuhvatan pisani izvještaj o radu Sekretarijata.
POGLAVLJE VI ― prelazne i završne odredbe
Član 63.
1. Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Predsjedništva BiH („Službeni glasnik BiH”, br. 25/01 i 35/02).
2. U roku od 60 dana, počevši od dana stupanja na snagu ovog poslovnika bit će donijet Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu Predsjedništva, kao i Odluka o organizaciji Sekretarijata Predsjedništva BiH.
Član 64.
(Stupanje na snagu)
Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH
Nebojša Radmanović