Neformalni trilateralni sastanak Bosna i Hercegovina - Republika Hrvatska - Republika Srbija, Jahorina, 3.2.2012. godine
Press-konferencija nakon neformalnog trilateralnog sastanka članova Predsjedništva BiH sa predsjednicima Republike Hrvatske NJ.E. dr. Ivom Josipovićem i Republike Srbije NJ.E. Borisom Tadićem, Jahorina, 3. februara 2012. godine
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić:
Dame i gospodo,
Prije svega, u ime nas petorice, dugujem vam izvinjenje zbog čekanja i jutros i sada. Jutros su razlog vremenske prilike, odnosno neprilike, a sada neke organizacione stvari. Nadam se da se ne ljutite.
Dakle, želio bih da vas pozdravim u ime Predsjedništva BiH i naših dragih gostiju - predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića.
Ovo je drugi sastanak naše trilaterale. Prva je bila na Brionima prošle godine, kako to već znate. Tokom ovog sastanka pozdravljeno je formiranje Vijeća ministara BiH i privođenje kraju donošenja Zakona o popisu i sistemu državne pomoći u Parlamentarnoj skupštini BiH. Također, pozdravljeni su rezultati referenduma u Republici Hrvatskoj kojim je podržano pristupanje Republike Hrvatske EU. Pozdravili smo, također, najavljeno dobijanje kandidatskog statusa u EU za Srbiju i otvaranje mogućnosti za podnošenje aplikacije Bosne i Hercegovine.
Na današnjem sastanku razgovarali smo o pet tema:
- saradnja u borbi protiv organizovanog kriminala;
- zajedničke kandidature za međunarodna sportska dešavanja;
- zajedničko apliciranje na fondove EU s ciljem bolje prekogranične saradnje;
- međusobno zastupanje u konzularnim stvarima u trećim državama i
- promjena graničnog režima o ulasku Hrvatske u EU.
Borba protiv organizovanog kriminala je bila prioritetna tema ovog sastanka. Data je puna politička podrška ovoj borbi i zaključeno da treba pojačati koordinaciju u ovom trokutu u kojem se mi nalazimo među našim zemljama, jer bilateralna saradnja na ovom polju već postoji.
O pitanju zajedničkih kandidatura za međunarodna sportska dešavanja, zaključeno je da tu postoji izuzetan potencijal naših zemalja za promociju i saradnju. Obavezuje nas i na borbu protiv huliganstva na sportskim terenima. Načelno je podržana zainteresovanost za apliciranje za ovakve međunarodne sportske događaje.
Zajedničko apliciranje u prekograničnoj saradnji treba probati usmjeriti na infrastrukturu, sport i ekološke probleme. Također, vidjeti mogućnost za korištenje fondova EU za makroregiju.
Međunarodno zastupanje u konzularnim stvarima podržano je kao dobra ideja, za što će se zadužiti vlade da ispitaju sve mogućnosti, s obzirom na skori ulazak Republike Hrvatske u EU.
Razgovarali smo i o promjeni graničnog režima ulaskom Republike Hrvatske u EU. To se, prije svega, odnosi na novi režim kategorizacije graničnih prijelaza. Također, nastojat će se i dalje omogućiti prolaz ljudi samo sa ličnim kartama.
U ovom trenutku imamo novu vladu u Republici Hrvatskoj, očekujemo Vijeće ministara BiH, a uskoro ćemo imati i izbore u Republici Srbiji.
Mi ćemo od vlada, kao predsjednici država, tražiti da odmah započnu sa aktivnostima na rješavanju međudržavnih problema koji već dugo stoje. Prije svega mislim na imovinsko-pravne odnose i probleme sa regulisanjem graničnih crta.
Predsjednici Srbije i Hrvatske su se dogovorili da će podstaknuti svoje vlade na sklapanje bilateralnog sporazuma o procesuisanju ratnih zločina.
To bi otprilike bilo ono zvanično što sam vam imao reći u ime domaćina ovog sastanka. Naravno, obratit će se i ostali predsjednici. Imat ćete pravo postavljati pitanja i sigurno da ćete onda dobiti zanimljivije odgovore na sve ono što vas interesuje.
Hvala vam još jednom.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović:
Dame i gospodo,
Evo čuli ste vjerni sažetak onoga o čemu smo govorili.
Ja bih se želio, da se ne ponavljamo, fokusirati upravo na saradnju na polju pravosuđa i policije.
Vi znate da je naša regija, nažalost, opterećena ozbiljnom snažnom i kriminalnom infrastrukturom, i takva infrastruktura ugrožava ne samo ekonomiju, nego može ugroziti i demokratske procese. Upravo zato razgovarali smo o tome da na polju organizovanog kriminala ojačamo našu saradnju, da naša ministarstva, naše vlade, uputimo na još čvršće oblike bilateralne i multilateralne saradnje.
Mi smo, naše tri države, članice nekih međunarodnih organizacija kojima je upravo zadaća borba protiv organizovanog kriminala, ali se to u nekim situacijama pokazuje nedovoljnim i upravo zato predlažemo vladama da se ta saradnja ojača.
Isto tako, bilo je govora o progonu počinilaca ratnih zločina. Zajednički je stav, zajednička je pozicija da niko ko je počinio ratni zločin ne smije ostati nekažnjen. Napravili su ozbiljni napredak u svim našim zemljama u pogledu kvaliteta suđenja za ratne zločine, a evo vidjeli smo da je bilo i nekih problema, podsjetit ću na slučaj Purda i još neke slučajeve, u kojima se pokazala potreba bolje koordinacije pa i možda razgovora u jednoj drukčijoj nadležnosti, upravo zato da bi se izbjeglo politiziranje slučajeva ratnih zločina.
Upravo zato, predsjednik Tadić i ja smo razgovarali o bilateralnom sporazumu u kojemu bi se riješilo i pitanje nadležnosti prema mjestu prebivališta osumnjičenih, odnosno okrivljenika, i jačanja i formalizacije svih oblika saradnje koji su inače bili predviđeni sporazumima, ne samo Hrvatske i Srbije, nego i Hrvatske i BiH, Hrvatske i Crne Gore i međusobnog sporazuma koji su zaključili tužioci.
Mislimo da je to vrlo važno zato da bi se, s jedne strane efikasno progonili počinioci ratnih zločina, da bi se izbjeglo politiziranje suđenja za ratne zločine i da bi se lakše, vjerujemo lakše, rješavala ona brojna pitanja koja su još vezana za ratne sukobe i tu, u prvom redu, ja lično mislim, a mislim da smo tu saglasni, pitanje rješavanja sudbine nestalih osoba.
Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić:
Ja bih još jednom potvrdio apsolutnu saglasnost s onim što je Željko Komšić rekao o toku našeg sastanka. Također, saglasnost s ovim dodatkom koji je vezan za reformu pravosuđa i uspostavljanje vladavine prava u čitavoj regiji, u svim našim državama, a koji je, kao posebno značajan, istakao Ivo Josipović.
Moja diskusija je željela da našu bilateralnu saradnju smjesti u kontekst ekonomskih kretanja u svijetu i na evropski kontinent, jer niti jedan od naših napora ne može dati valjan rezultat ukoliko budemo živjeli u godinama krize u narednoj deceniji i zbog toga je od izuzetne važnosti da damo podršku i našim evropskim kolegama da razriješe ekonomske probleme sa kojima se suočavaju na tom najvažnijem tržištu za naše zemlje, gdje odlazi najveći dio naše proizvodnje. I od tog tržišta suštinski zavisi budućnost radnih mjesta naših građana i u Hrvatskoj, i u Srbiji i u BiH.
S druge strane, potrebno je, u vremenu koje je ispred nas, a to je u nadležnosti vlada, da se pronađu svi potencijalni unutrašnji resursi, skriveni resursi za ekonomski razvoj. I to ne samo oni koji se tiču međuregionalne saradnje u kojoj bismo se mogli osloniti na evropske fondove, već i unutrašnji resursi - mineralna nalazišta, kompanije i preduzeća koji postoje u našim zemljama - koji bi, eventualno, zajedničkim nastupima, mogli osvojiti neki posao na trećim tržištima. Također, tu je saradnja u domenu nauke koja je primjenjiva u privredi, u ekonomiji, jer ekonomsko pitanje je pitanje svih pitanja.
Dakle, u jednom dobrom i razvojnom ekonomskom ambijentu možemo kudikamo lakše uspostavljati vladavinu prava i boriti se protiv organizovanog kriminala. A zatim postići nivo efikasnosti država do krajnjih granica, te pružiti našim građanima sigurnost. I to će nas čekati u vremenu koje je ispred nas.
Za prvo javljanje, toliko.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović:
Dakle, dobra atmosfera na sastancima predsjednika koja će, nadam se, rezultirati u ovoj godini novim vladama, i da s novim Vijećem ministara konačno krenemo u efikasnije rješavanje otvorenih pitanja, kao što su granice, korištenje vodnih resursa, kao što je imovina zemalja, recimo BiH u Srbiji i Hrvatskoj i obratno.
Vodili smo, također, dosta iscrpan razgovor u vezi sa bipovima, sa graničnim prijelazima gdje će se vršiti inspekcijski pregled.
Mi insistiramo, sa bosanske strane, da to budu najmanje četiri bipa. Nezamislivo je da na koridoru 5C ne bude jedan takav prijelaz. Nadam se da ćemo imati pozitivan odgovor, prije svega EU. A Hrvatska će nas u tome, nadam se, podržati.
U regiji se može dobro sarađivati ako budemo radili snažno i koordinisano na suzbijanju organizovanog kriminala, na smanjenju tenzija kako bi se privukao kapital i investicije u regiju, te na izgradnji infrastrukture. Čitava ova regija je neizgrađena. Mi možemo kompletnu građevinsku operativu angažovati na izgradnji autoputeva, željeznica, aerodroma, luka, brana, itd., a građevinska operativa povlači za sobom preko pedeset drugih industrijskih grana.
Optimist sam i u vezi sa saradnjom organizovanih sportskih događaja. Možemo organizovati takmičenja u zimskim sportovima za regiju, za Balkan, te ligu u rukometu. Mislim da to nosi svoje rizike, ali bez rizika, što bi se reklo, nema ni profita.
Za sada toliko, ostajem otvoren za vaša pitanja.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović:
Ipak ima stvari koje predsjednici nisu rekli, a o kojima smo razgovarali i mislim da trebate da ih znate.
Konstatovali smo danas da ulazimo u novu fazu rada predsjednika. Dakle, već današnji sastanak nije isti kao onaj što je bio na Brionima prije nešto više od pola godine.
Da vas podsjetim: Hrvatska postaje stalna članica i ima svoje obaveze u EU, o čemu mi koji nismo na tom putu moramo voditi računa. S druge strane, mi koji nismo na tom putu očekujemo od Hrvatske da bude naš ambasador u EU, što neće biti nimalo lako. Neće biti nimalo lako jer je, a to je sad moje lično mišljenje, EU previše zamorena i uopće više ne razmišlja o proširenju na Zapadni Balkan.
Druga stvar o kojoj su predsjednici dogovarali jeste promjena, koja mora biti vidljiva svim građanima naših zemalja nakon sastanaka predsjednika. To je da osjetimo da se nešto promijenilo. Jer ne možemo se sastati treći put i reći da ćemo pričati o granici, a da ništa ne riješimo oko toga, ili o nekim drugim sličnim stvarima.
Dakle, ideja je danas da, koliko god je moguće više, zaposlimo vlade i Vijeće ministara u BiH da se direktno angažuju na rješavanju pitanja koja su od životnog interesa za građane svih zemalja.
Hvala.
Sastanak
Press-konferencija