Saopćenje za javnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića povodom dogovora predsjednika Vlade RS i zamjenika premijera RH
Povodom dogovora Aleksandra Džombića, predsjednika Vlade RS i Radimira Čačića, zamjenika premijera RH, o zajedničkim ulaganjima u razvoj elektroenergetskih kapaciteta, odnosno gradnji nove hidroelektrane od 300 megavata na području Dubrovnika, vrijedne 170 miliona eura, koja bi vodu dobijala s područja BiH, želim strane u dogovorima i javnost upozoriti na sljedeće:
Prema Članu IV/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je nadležno za vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ratifikovanje takvih ugovora.
Prema Članu III/2.d) Ustava Bosne i Hercegovine, svaki entitet može, također, sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
S obzirom na to, želim upozoriti i Vladu RH i Vladu RS da vode računa o ovim činjenicama, kako ne bi došlo do kršenja Ustava Bosne i Hercegovine i radnji suprotnih procedurama propisanim Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.
Također, država Bosna i Hercegovina je 14. marta 2010. godine ratifikovala Konvenciju o procjeni uticaja na okoliš preko državnih granica, donijetu u Espoo-u (Finska) 25. februara 1991. godine i obavezna je provoditi njene odredbe.
U ovoj konvenciji, na popisu aktivnosti u Prilogu 1. tačke 11. i 12., eksplicitno se navodi izgradnja “velikih brana”, pri čemu se upozorava na “aktivnosti na odvođenju podzemnih voda u slučajevima kada godišnji volumen vode koju treba odvesti iznosi 10 miliona kubnih metara i više”.
Kako se u navedenom slučaja planirane izgradnje hidroelektrane Dubrovnik radi o projektiranom odvođenju oko 2 milijarde kubnih metara vode iz donjeg toka rijeke Neretve, onda je sasvim opravdan strah od prirodne katastrofe koja bi zaprijetila području i Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine od Čapljine do Metkovića, sve do ušća Neretve u Jadransko more.
Stručna javnost već je argumentovano upozorila na potencijalne opasnosti koje prijete poljoprivrednom području i kompletnom eko-sistemu rijeke Neretve i šireg područja neretvanske doline, dođe li do realizacije ovog projekta.
Zato država Bosna i Hercegovina, odnosno sve njene nadležne institucije, uključujući i entitetske Vlade i lokalnu zajednicu, moraju ovom problemu prići s punom ozbiljnošću i izraditi Procjenu uticaja na okoliš, kako je propisano u članu II/7 Konvencije o procjeni uticaja na okoliš preko državnih granica. Na tom planu neophodna je puna saradnja sa Republikom Hrvatskom i njenim legalnim organima.