"Uvijek ovdje dolazim sa posebnim osjećanjem. Bio sam i kada su kosti prebilovačkih mučenika vađene iz jama. Prebilovačke žrtve dva puta su ubijane u prošlom vijeku i tu dolazim sa posebnim pijetetom prema žrtvama, koje su prvi put stradale u Drugom svjetskom ratu, a onda ponovo, njihove kosti, i u poslјednjem ratu u BiH”, rekao je dr. Ivanić.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske naglasio je da svi imamo obavezu da se sjećamo i da poštujemo nevine žrtve, i zbog prošlosti, ali i zbog budućnosti - da nam se više nikada ovako nešto ne dogodi.

"Ovo su prostori gdje su Srbi živjeli i gdje će živjeti, bez obzira na pokušaje drugih da ovdje zatru naše postojanje. To pokazuje i ovaj hram i lјudi koji su danas ovdje", rekao je Ivanić. 

Hram Vaskrsenja Hristovog, u kojem je liturgiju služio Nјegovo preosveštenstvo umirovlјeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije sa brojnim sveštvenstvom, sagrađen je u znak sjećanja na 4.000 Srba iz donje Hercegovine stradalih od ustaša u Drugom svjetskom ratu i bačenih u jame, čije su kosti minirane 1992. godine u spomen-kosturnici koja se nalazila na mjestu današnjeg Hrama. 

Po povratku Srba u Prebilovce, nakon 2000. godine, ostaci kostiju prebilovačkih novomučenika su sakuplјeni. Kosti su prikuplјene u sedam kovčega i 2015. sahranjene u kripti Hrama Vaskrsenja Hristovog, koji je urađen po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalemu, koja je simbol Vaskrsenja i simbol života. 

U prvim danima avgusta 1941. kada je od hilјadu stanovnika ubijeno 850 Prebilovčana, od kojih 600 žena i djece. Oni su, prema svjedočenjima ustaša kojima je 1957. godine suđeno za ovaj zločin, živi gurnuti u jamu Golubinka kod sela Šurmanci, nadomak Međugorja. 

Ovo mjesto spalјeno je i u junu 1992. godine, kada je spomen-kosturnica eksplozivom dignuta u vazduh.