Tokom sastanka razgovarano je o radu tužilaštava i sudova u predmetima vođenja istraga i postupaka protiv optuženih za ratne zločine iz redova Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine. Konstatirano je da se optužnice u ovim slučajevima podižu neselektivno, dok se zanemaruju masovni i zločini drugih vojnih formacija. Zbog toga se, kako je naglašeno, osnovano sumnja da je riječ o pokušaju da se kroz djelovanje dijela pravosuđa pokuša izmijeniti karakter rata.
Predstavnici
Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja Federacije Bosne i Hercegovine istaknuli
su hitnu potrebu za konkretnim reakcijama na pomenute procese, koje bi bile i
institucionalne i političke, ali i reakcijama u širem društvenom smislu. S tim
u vezi je istaknuto da se Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina,
koja je u načelu dobar dokument, pretvorila u svoju suprotnost, jer postoji
potpuno neprihvatljiv disbalans u podizanju optužnica protiv pripadnika Armije
i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine u odnosu na pripadnike agresorskih i
separatističkih vojnih formacija.
Navedeno
je da je ta vrsta disbalansa u podizanju optužnica posljedica potpune
zapuštenosti rada sudstva i tužilaštva i političke mobilizacije protiv države
Bosne i Hercegovine, pri čemu je evidentna sprega između političkih centara
izvan granica države Bosne i Hercegovine i unutrašnjih aktera, koji svoje
aktivnosti baziraju na lažnim svjedočenjima i podmetanjima.
Naglašeni
su eklatantni primjeri neselektivnog podizanja optužnica i donošenja presuda
protiv pripadnika Armije i MUP-a Republike
Bosne i Hercegovine, po komandnoj odgovornosti, i to upravo u onim gradovima,
poput Goražda, koji su u najširim razmjerama pretrpjeli ogromne posljedice uslijed
agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Naveden je i primjer Sarajeva, gdje
niko od konkretnih počinilaca zločina tokom opsade grada nije odgovarao za
ubistva civila. Istaknuto je da sa jedne strane postoje brojne optužnice za
branioce bosanskohercegovačkih gradova, a sa druge strane niko od pripadnika
agresorskih snaga nije ni optužen za teror i počinjene masovne zločine nad
građanima tih gradova.
Članovi
Predsjedništva Bosne i Hercegovine istaknuli su da je na ove aktivnosti
potrebno dati i insititucionalni i politički odgovor. U tome smislu najavljena
je izrada plana i programa u saradnji sa Savezom dobitnika najvećih ratnih
priznanja Federacije Bosne i Hercegovine i drugim srodnim organizacijama.
Članovi
Predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom razgovora su naglasili i
nepovoljnu i nezadovoljavajuću političku
klimu unutar domaćeg javnog mnijenja, jer se političko suprotstavljanje
navedenim problemima na potpuno apsurdan način tretira kao narušavanje
društvenih i političkih odnosa unutar države, što otvara prostor za djelovanje
antibosanskih i antidržavnih aktivnosti koje na kraju proizvode navedene posljedice.
Članovi
Predsjedništva Bosne i Hercegovine s tim u vezi iskazali su potpunu
opredijeljenost da se pod svaku cijenu suprotstave intencijama krivotvorenja
bliske prošlosti. Zajednički je konstatirano da su to obaveza i dužnost kako
izabranih zvaničnika tako i svih odgovornih aktera društva, zbog budućnosti
države Bosne i Hercegovine i budućnosti njenih građana.
Sastanku
sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine prisustvovali su predsjednik
Saveza Aljo Bošnjaković, bivši predsjednik Saveza Ahmet Sejdić, predsjednik
Nadzornog odbora Saveza Ismet Godinjak, predsjednik fondacije „Istina za
Goražde“ Kasim Brdar i komandant Ferid Buljubašić.