5. saziv Predsjedništva BiH (10.11.2010. – 17.11.2014.)

Izjave za medije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora

3.6.2014

Tokom razgovora koji smo upravo imali, razmijenili smo mišljenja o aktuelnoj političkoj i društveno-ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini i u Sloveniji, o ukupnim odnosima naše dvije zemlje, kao i o nizu pitanja uzajamnog interesa i regionalnog značaja i, naravno, posebno smo razmotrili proces integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i u NATO savez. Slovenija daje snažnu pomoć i podršku Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji i ka NATO-u.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović:

Predsjedniče Pahor,

Još jednom Vam želim srdačnu dobrodošlicu u Bosnu i Hercegovinu i želim da zahvalim Vladi i građanima Republike Slovenije i Vama lično, za pomoć Bosni i Hercegovini u proteklim danima, u reakciji na prirodnu nesreću koja nas je pogodila. Slovenija je zaista odmah reagovala i to se nije desilo u prvim danima nego, zaista, u prvim satima poplava. Tu su bili vaši helikopteri i čamci koji su evakuisali ljude, a zatim se nastavilo s dostavljanjem hrane i druge raznovrsne pomoći ugroženom stanovništvu.

Predsjednik Pahor i ja smo imali prvi razgovor 19. maja, onda poslije nekoliko dana ponovo, i ja sam zamolio predsjednika Pahora da razmotri mogućnost da Slovenija pomogne Bosni i Hercegovini sjemenima, onim što bi nam moglo još spasiti poljoprivrednu sezonu. Evo, danas je tu predsjednik doveo i ministra poljoprivrede Dejana Židana, koji će, sa našim entitetskim ministrima i sa ministrom za civilne poslove iz Vijeća ministara, posjetiti područja pogođena poplavama i odlučiti o tome kako, koje vrste i u kojoj mjeri će pomoći Bosni i Hercegovini za ovu poljoprivrednu sezonu.

Tokom razgovora koji smo upravo imali, razmijenili smo mišljenja o aktuelnoj političkoj i društveno-ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini i u Sloveniji, o ukupnim odnosima naše dvije zemlje, kao i o nizu pitanja uzajamnog interesa i regionalnog značaja i, naravno, posebno smo razmotrili proces integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i u NATO savez. Slovenija daje snažnu pomoć i podršku Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji i ka NATO-u.

Odnosi Bosne i Hercegovine i Slovenije su zaista dobri. Nema otvorenih pitanja izuzev pitanja stare devizne štednje, odnosno pitanja Ljubljanske banke. Danas nismo posebno ulazili u to pitanje. Ima presuda Suda u Strasbourgu, imamo različite stavove u vezi s tim pitanjem i čekamo definitivno konačnu presudu Suda u Strasbourgu.

Slovenija je jedno vrijeme bila prethodnik u ulaganju u privredu Bosne i Hercegovine. Još je na jednom od vodećih mjesta i mene je obradovalo danas što sam čuo od predsjednika Pahora da Slovenija izlazi iz krize koja ju je bila pogodila, jer je to dobar znak i za Bosnu i Hercegovinu, naše privrede su vezane, i mi se nadamo da ćemo u budućnosti zbog toga imati i intenzivnija ulaganja slovenačkih biznismena u Bosnu i Hercegovinu. Ostvarujemo i zavidnu robnu razmjenu čiji ukupni obim je preko 1,4 milijarde evra.

Također vidimo šansu u zajedničkom nastupu, dakle na trećim tržištima bosanskohercegovačkih i slovenačkih firmi.

Detaljno smo razgovarali o zastoju koji je Bosnu i Hercegovinu pogodio zbog neispunjenja uslova koje nam je dao Sud u Strasbourgu – Sud za ljudska prava po pitanju apelacije Sejdić-Finci. Tražili smo od predsjednika Pahora da podrži Bosnu i Hercegovinu. Dakle, mi imamo inače snažne lobiste među slovenačkim predstavnicima u Evropskom parlamentu i općenito Slovenija nas tu podržava. Dakle, da se Bosni i Hercegovini otvore vrata Evropske unije, da počne pregovarački proces. Ja sam predložio, dakle, da se ovaj preduslov pretvori u jedan od uslova, u jedno od pregovaračkih poglavlja i da Bosna i Hercegovina krene ka tom putu, da ne stoji više ped vratima Evropske unije nego da uđe i da onda zajedno tražimo put da se pokrenu stvari.

Zahvalni smo predsjedniku Pahoru na njegovoj ličnoj inicijativi, na pokretanju Summita „Brdo-Brijuni“ koji će svoju treću sesiju da ima polovinom jula u Dubrovniku.

I evo, na kraju, koristim ovu priliku da čestitam predsjedniku Pahoru na ovogodišnjoj prestižnoj nagradi „Isa beg Ishaković“. Čestitam predsjedniče.

 

Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor:

Poštovani gospodine predsjedavajući,

Dame i gospodo,

Prije nego što kažem bilo šta drugo što se tiče moje službene posjete Bosni i Hercegovini i prije nego što večeras primim jako prestižnu nagradu, obratit ću se državljanima Bosne i Hercegovine, a prije toga ću da im kažem jednu misao: Volio bih u ime države i njenih ljudi da izrazim solidarnost i podršku svim ljudima u Bosni i Hercegovini koje je zadesila ova katastrofalna poplava.

Povod za moju posjetu Sarajevu je za mene bila jedna prilika da zajedno sa predsjednikom dođemo do zaključka i da moju posjetu iskoristimo i za službene razgovore. Sa mnom u posjeti Sarajevu i Bosni i Hercegovini je i moj prijatelj, ministar poljoprivrede Slovenije Dejan Židan, koji će da pomogne poplavljenim područjima. Spreman je da sve mobilizuje, da upotrijebi sve kako bi pomogao tim ljudima. Pomoć poplavljenim područjima će biti i razlog za sljedeću donatorsku konferenciju koja je najavljena uskoro.

Sada ću zajedno sa predsjednikom nakratko da odgovorim na nekoliko vaših pitanja, na to šta su bile teme našeg razgovora.

Najprije ću da kažem o političkim odnosima između Slovenije i Bosne i Hercegovine. Želio bih da kažem da su naše povezivanje i saradnja među državama jako dobri. Moram da kažem da su naši ljudi intimno povezani i da imaju jako puno povjerenja jedni u druge, ali ipak odnosi između Sarajeva i Ljubljane nisu na visokom nivou. Ti odnosi su sada dobri zbog sličnih pogleda na budućnost, ali treba da postanu nekako otvoreniji. Između naših država postoji veliki potencijal da bi se povezali i da bi ti odnosi postali bolji. Što se tiče tih odnosa, predsjedavajući PBiH Izetbegović je pomenuo Brdo proces koji će biti za jedan mjesec u Hrvatskoj. Moram spomenuti da je lani bio predsjednik Hollande na tom sastanku. Ove godine možemo očekivati njemačku kancelarku Angelu Merkel. Nadam se da svi oni bolje razumiju i da bolje reaguju, i da će u budućnosti pomoći zemljama Zapadnog Balkana u smjeru približavanja Evropskoj uniji. Što se tiče tog pitanja govorit ću o njemu i kada budem primao nagradu. Ovaj put ću da zaključim naš nastup i reći ću nešto o ekonomskim odnosima.

Slovenija se privredno već poboljšala. Već drugo tromjesečje Slovenija i njeni statističari bilježe njen privredni rast i poboljšanje. Slovenija ima evrosolidarnost i upletenost svega toga i ima saradnju s Njemačkom, Austrijom, Italijom i Francuskom, ima izuzetne prilike. Sada se nekako Slovenija poboljšava u tom smislu, krijepi se i nakon ljetnog odmora nadamo se da će doći do još veće promjene i do poboljšanja.

Slovenija je bitna za Bosnu i Hercegovinu, za njen privredni rast i pospješivanje. To što je kriza uništila, sada se poboljšanje događa, tako da sa predsjedavajućim možemo da očekujemo bolju ekonomsku saradnju i poboljšanje ekonomske situacije ubuduće.

Foto galerija