Predsjedniče Costa, predsjednice Von der Layen, zahvaljujem se na pozivu za učešće na ovogodišnjem Summitu EU-Zapadni Balkan. Iskoristit ću ovu priliku i podijeliti moj pogled na budućnost integracije Bosne i Hercegovine u EU.

U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritikovati izostanak ozbiljnih postignuća Bosne i Hercegovine na putu ka EU, te kako izraziti moje razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan.

Svjedočili smo žalosnom neuspjehu Vijeća ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoji prijedloge zakona o sudovima, zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te odluke o uspostavi ureda glavnog pregovarača, a koga, u konačnici, zapravo mora imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Kako uopće komentarisati nepostizanje ovih elementarnih zahtjeva kad se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od 2019. godine?

Prije svega, dozvolite da izrazim zadovoljstvo u pogledu nekoliko tačaka iz Nacrta zaključaka Evropskog vijeća o Bosni i Hercegovini koje će sutra razmatrati, a koji sam imao priliku vidjeti. Prvenstveno, „neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.“

Nadalje, kako Bosna i Hercegovina mora „osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić-Finci, koje je donio Evropski sud za ljudska prava“.

Posebno ističući da „niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjele ne smije biti napravljen“.

Također, potpuno se slažem da „integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja općih izbora 2026. godine“.

Uistinu, ratificirali smo sporazum o saradnji s Eurojustom. Također, sporazum s Frontexom je već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspored Frontexovog osoblja.

Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli su izmijenjeni kako bi ispunili neophodne uslove.

Konačno, Reformska agenda je usvojena u zadnjem momentu kako bi omogućila provedbu Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa kao i IPA koordinatora, te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU.

Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo.

Kako i Nacrt zaključaka Evropskog vijeća primjećuje - “reformska dinamika je i dalje zaustavljena”.

To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i Digitalnu agendu.

Očekujem da će imenovanje koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmeti stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći.

Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmetom političkih uslovljavanja od strane vladajuće HDZBiH, hrvatske stranke koja kontroliše lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći.

Ovaj južni plinovod treba povezati Bosnu i Hercegovinu sa LNG terminalom Krk u Hrvatskoj.

Ta činjenica se koristi za pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini, da usvoje izborni zakon koji produbljava etničke podjele suprotno presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Sada imamo  novi element – jasno izražen interes Sjedinjenih Država da razviju, izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom.

To bi moglo biti rješenje.

Uvođenje digitalnog signala je bilo zaustavljeno deceniju, sve do sredine ove godine kada je postepeno počelo.

Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT-u koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda. 

To može dovesti do gašenja Javnog radio i televizijskog servisa Bosne i Hercegovine.

Ako me pitate kako izaći iz svih ovih problema i kako pristupiti izazovima pravilno - reći ću vam - putem demokratije.

Kako sam shvatio, Komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom „Evropski demokratski štit“, predlažući niz konkretnih mjera s ciljem da osnaži, zaštiti i promoviše jaku i otpornu demokratiju širom EU.

Vjerujem kako i države kandidati za članstvo u EU trebaju učestvovati u tome na neki način.

Smatram kako je jedan od osnovnih problema koji generiše stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokratije.

Prije tri decenije, Daytonski mirovni sporazum je kreirao Ustav kojim je demokratija pervertirana etničkom podjelom moći u donošenju odluka.

Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru.

Upravo zato, dva etnička ministra mogu preglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na EU putu.

Nadalje, glasanje u Parlamentarnoj skupštini zahtjeva etničke i entitetske većine koje mogu zaustaviti čak i prijedloge koji prođu Vijeće ministara ukoliko se radi o krhkim koalicijama.

U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine moramo imati apsolutnu jednoglasnost po pitanju oružanih snaga i pitanja odbrane, a samo jedan uslovni veto može zaustaviti vanjskopolitičke odluke.

Zbog toga je naše pridruživanje stavovima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU tako teško za postići. Posebno u tako kompleksnim geopolitičkim prilikama.

Ukoliko bismo primijenili principe pune demokratije, sve spomenute odluke na EU putu Bosne i Hercegovine mogle bi biti donesene bez veta i vjerujem da bismo bili među prvima na putu ka EU.

Nažalost, trenutna etnička raspodjela moći sprečava istinsku proevropsku političku većinu da donosi odluke.

Istovremeno se etničke Bošnjake, koji najviše podržavaju EU put, lažno optužuje kao “radikalno islamističke”, što nikada nisu bili.

Cilj takvog narativa je da se delegitimizuje njihov “evropski” potencijal i spriječi korištenje pune demokratije.

Radikalne desničarske, antievropske stranke iz EU, regije i njihovi sateliti u Bosni i Hercegovini snažno podržavaju ovaj narativ s krajnjim ciljem da se Bosna i Hercegovina zaustavi na svom evropskom putu, i učini da moja zemlja nestane s političke mape Evrope.

Njihov plan je da blokiraju sve institucije Bosne i Hercegovine i učine donošenje odluka nemogućim. Da spriječe održavanje Općih izbora 2026. godine onemogućavanjem njihovog finansiranja.

Iniciraju konflikte i promovišu narativ o Bosni i Hercegovini kao propaloj državi, čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad Bosne i Hercegovine.

Treba biti jasno kako ove antievropske snage u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati naš EU put.

Neće uspjeti jer je većina građana Bosne i Hercegovine protiv takvog scenarija, bez obzira na etničku pripadnost.

Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je 70% građana Bosne i Hercegovine za EU integracije.

To je tako jer demokratija i san o evropskoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu mora i hoće prevagnuti. San kako demokratija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znače isto.