Republika Hrvatska nema pravo da se miješa u unutrašnja pitanja suverene države Bosne i Hercegovine. O pitanjima koja se odnose na unutrašnje političko i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine mogu odlučivati isključivo njene državne institucije, u skladu s Ustavom BiH i važećim zakonima.

Savremeni međunarodni poredak počiva na Povelji UN-a, koja u članu 2, između ostalog, potvrđuje načela suverene jednakosti svih država, poštivanja njihove političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta, kao i obavezu uzdržavanja od djelovanja koja zadiru u pitanja iz unutrašnje nadležnosti druge države. Deklaracija o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji među državama u skladu s Poveljom UN-a (Deklaracija iz 1970.) dodatno razrađuje navedene principe. Naime, Deklaracija iz 1970. potvrđuje da je zabranjen svaki oblik političkog, ekonomskog ili drugog pritiska kojim se nastoji utjecati na slobodno vršenje suverenih prava druge države ili izmijeniti odluke koje ona donosi u okviru svoje isključive nadležnosti. Jednako tako, Završni akt iz Helsinkija iz 1975. godine među deset temeljnih principa evropske sigurnosti potvrđuje suverenu jednakost država, nepovredivost granica, teritorijalni integritet, nemiješanje u unutrašnje poslove i obavezu država da međusobne odnose razvijaju u duhu uzajamnog poštovanja i dobrosusjedske saradnje. Ova načela danas predstavljaju općeprihvaćena pravila međunarodnog prava i obavezuju sve države.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju zajednički interes da svoje odnose razvijaju na osnovama međunarodnog prava, međusobnog poštovanja i dobrosusjedske saradnje. Poštivanje međunarodnog javnog prava ne može biti selektivno niti zavisiti od političkih okolnosti. Načela suverene jednakosti, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i nemiješanja u unutrašnje stvari država predstavljaju norme na kojima počiva međunarodni pravni poredak. Njihovo dosljedno poštivanje nije izraz političke dobre volje, već međunarodnopravna obaveza svake države.